Boja vina, karakteristika i element klasifikacije vina, na osnovu kojeg se vina dijele na: bijela, roze i crvena. Potiče od pigmenta koji se nalazi u → pokožici bobice i boji vino prilikom izdvajanja → šire ili tokom → alkoholne fermentacije. Što se → alkohol brže obrazuje i u većoj količini, brže raste temperatura i više boje se ekstrahuje. Boja vina je sastavljena od tri komponente: žute (λ = 420 nm), crvene (λ = 520 nm) i plave (λ = 620 nm). Karakteristike bojenih materija → crvenih vina izražavaju se pomoću pokazatelja intenziteta i nijanse boje. Intenzitet i nijansa zavise od → sorte vinove loze, zrelosti → grožđa, prerade i dužine → sazrijevanja vina. Intenzitet predstavlja ukupnu boju vina, prikazanu kao suma apsorbancija: IB = A420 + A520 + A620. Nijansa je odnos između brojne vrijednosti optičke gustine na 420 nm i 520 nm. Istraživanje uticaja sastava → kljuka na sadržaj bojenih materija u crnogorskom vinu sorte → vranac pokazalo je da postoji izražena razlika u intenzitetu boje kod vinâ sorte vranac dobijenih od kljuka bez šepurine (intenzitet 1.417), kljuka sa 50% šepurine (1.371) i kljuka sa 100% šepurine (1.058) respektivno (Radmila Pajović-Šćepanović i sar., 2010). Starenjem crvenih vina, brojna vrijednost intenziteta boje po pravilu se smanjuje. Bojene materije podložne su transformacijama, a tokom čuvanja vina dolazi do njihovog prelaska u nerastvorljivo stanje i taloženja.

LITERATURA: M. Milosavljević, Biotehnika vinove loze, Beograd, 1998; E. Boido, C. Alcalde-Eon, F. Carrau, E. Dellacassa, J. Rivas-Gonzalo, „Aging Effect on the Pigment Composition and Color of Vitis vinifera L. Cv. Tannat Wines. Contribution of the Main Pigment Families to Wine Color”, Journal of Agriculture and Food Chemistry, 2006; M. Blesić, Tehnologija vina − praktikum, Sarajevo, 2006; R. Pajović, T. Popović, S. Mijović, V. Vukosavljević, Uticaj hemijskog sastava kljuka na sadržaj bojenih materija u vinu vranac, Banja Luka, 2010; M. Blesić, Tehnologija vina, Sarajevo, 2016.

J. Kojić