Gentiana acaulis L.
Gentiana verna L.
Gentiana punctata L.
Gentiana asclepiadea L.
Gentiana pneumonanthe L.
Gentiana lutea L. subsp. symphyandra (Murb.) Hayek
Gentiana L. (fam. Gentianaceae), rod iz porodice lincura. Obuhvata prilično raznolike vrste, uglavnom višegodišnjeg, rjeđe jednogodišnjeg trajanja (sniježni zvončić Gentiana nivalis L., vid Gentiana utriculosa L.), visoke preko 1 m (lincura Gentiana lutea L. subsp. symphyandra (Murb.) Hayek) ili prizemne (zvončić, kaluđerak Gentiana verna L., dinarska sirištara Gentiana dinarica Beck). Listovi su naspramni (kod prostrela Gentiana cruciata L. naizmjenično naspramni), cijeli, često u polurozeti, rjeđe bez nje (trava od utrobice, trava od džigerice, trava od kašlja, trava od žutice Gentiana asclepiadea L., plućni srčanik Gentiana pneumonanthe L.). Cvjetovi su zvonasti, petočlani, sa izuzetkom Gentiana laevicalyx (Rohlena) Rohlena, kod koje su četvoročlani. Jednolično su indigoplavi, a bijeli u ždrijelu (zvončić), modri sa zelenim ili bijelim prugama i mrljama u ždrijelu (velemun Gentiana acaulis L., trava od utrobice, plućni srčanik), lila (lincura Gentiana laevicalyx (Rohlena) Rohlena), čisto žuti (lincura Gentiana lutea L. subsp. symphyandra (Murb.) Hayek) ili crno istačkano žuti (pjegava lincura Gentiana punctata L.). Razvijaju se tokom ljeta i medonosni su. Vrste ovog roda su uglavnom vezane za planinske predjele, krečnjačke planinske rudine (lincura, kaluđerak, velemun, albanska sirištara Gentiana albanica (Jáv.) A. W. Hill, dinarska sirištara), silikatne planinske rudine (pjegava lincura), šume, šumske čistine, rubove šuma (trava od utrobice), vlažne livade i zamočvarena staništa (plućni srčanik). Sve pomenute vrste rastu na području Crne Gore, dok su dvije: Gentiana albanica (Jáv.) A. W. Hill i Gentiana laevicalyx (Rohlena) Rohlena endemi Balkanskog poluostrva, s tim što je ova druga lokalni endem (→ endemi) i vrsta sa klasičnim nalazištem u Crnoj Gori (Savin kuk na → Durmitoru). Pet vrsta je zaštićeno nacionalnom legislativom: albanska i dinarska sirištara, lincura (Gentiana laevicalyx (Rohlena) Rohlena), prava lincura i pjegava lincura. U narodnoj medicini, posebno cijenjene kao ljekovite vrste su: trava od utrobice, prostrel, prava i pjegava lincura.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 318–320. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 435, 562. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 106. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 108–114. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 98–99. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 113, 225–226, 261, 268. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 130, 170–172. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2016, str. 280–281. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 313, 400, 415–416.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 5.
D. Stešević