Vicia grandiflora Scop.
Vicia bithynica (L.) L.
Vicia melanops Sibth. & Sm.
Vicia villosa Roth subsp. varia (Host) Corb.
Vicia L. (fam. Leguminosae), rod grahorica, jednogodišnjih ili višegodišnjih zeljastih biljaka, sa uspravnim ili penjućim stablom. Listovi su naizmjenični, sa zaliscima, parno perasti, uglavnom sastavljeni od više pari liski, rjeđe od 2 (Vicia bithynica (L.) L.). Kod većine vršni dio je metamorfoziran u rašljiku, a izuzetno nije (Vicia faba L.). Cvjetovi su pojedinačni, ili je nekoliko u pazuhu lista (Vicia sativa L.), ili su u grozdovima (Vicia cracca L.). Liske su uske (Vicia tenuifolia Roth), ovalne (Vicia melanops Sibth. & Sm.), ili široko eliptične (Vicia serratifolia Jacq.). Cvjetovi su leptiroliki, kod nekih vrsta jako krupni, do 3,5 cm (Vicia grandiflora Scop.), a kod drugih sitni oko 5 mm (Vicia tetrasperma (L.) Schreb.). Prašnika je 10, plod je izdužena i uglavnom pljosnata mahuna. U našoj flori ovaj rod je zastupljen sa oko 40 vrsta i podvrsta, od kojih su dvije endemi Balkanskog poluostrva: Vicia montenegrina Rohlena i Vicia ochroleuca Ten. subsp. dinara (Borbás) Rohlena. Prva je opisana na materijalu sakupljenom kod Šavnika. Raste u planinskim predjelima, obično u mješovitim i bukovim šumama. Nalazi se na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih vrsta. Druga raste na toplim i osunčanim submediteranskim kamenjarima i u šikarama. Ovom rodu pripadaju i neke gajene vrste: bob/božanja (Vicia faba L.), grahorica (Vicia sativa L.), velika grahorica (Vicia narbonensis L.), uz to su i cijenjena pčelinja paša i krma.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 167–171. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 241. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 90. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 67–68. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 208–210. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 63–64. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 234, 392, 426. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 77–78. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 258. Radiša Jančić & Danilo Stojanović, Ekonomska botanika, Beograd, Zavod za udžbenike Beograd, 2008, str. 222. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 257. Danka Caković & Danijela Stešević, Katalog vaskularne flore, Tom II, Podgorica, CANU, 2021, str. 337–353.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 5.
D. Stešević