Lamium L. (fam. Labiatae), mrtva kopriva, rod iz porodice usnatica, prepoznatljiv po karakterističnoj formi cvijeta, gornjoj usni koja liči na kapuljaču, a ispod koje se nalaze 4 paralelno postavljena prašnika, ili je usječena, pa liči na zečije uši (Lamium bifidum Cirillo). Cvjetovi su pretežno rozi, rjeđe bijeli (Lamium album L.) ili žuti (Lamium galeobdolon (L.) Crantz). Stabla su četvorouglasta, listovi naspramni, srcoliki, obično na drškama, izuzimajući vrstu Lamium amplexicaule L. kod koje su sjedeći, srasli osnovama i gotovo okrugli. U našoj flori raste 10 vrsta i podvrsta ovog roda, od kojih su neke ograničene na mediteranski i submediteranski dio zemlje, travnata, kamenita staništa, ili termofilne šume i šikare (Lamium bifidum Cirillo), šume od nizijskih do planinskih predjela (Lamium maculatum (L.) L.), brdske i planinske šume (Lamium galeobdolon (L.) Crantz), kamenjare i točila u planinskim predjelima (Lamium garganicum L. subsp. striatum (Sm.) Hayek). Prve sa cvjetanjem počinju Lamium purpureum L., Lamium bifidum Cirillo i Lamium amplexicaule L. i to već krajem marta i u aprilu, a ostale vrste dolaze kasnije i pripadaju ljetnjem aspektu flore. Medonosne su. U crnogorskoj flori rod nema endemičnih predstavnika. Ipak, vrijedan pomena je Lamium lovcenicum Rohlena, koji je, kao nov za nauku, opisan na materijalu sakupljenom na → Lovćenu. Međutim, po savremenoj nomenklaturnoj reviziji on ima status sinonima tipske podvrste Lamium garganicum L. Nadzemni dio vrsta ovog roda u cvijetu ili samo cvjetovi koriste se u narodnoj medicini.