
Omega ukosnica sa Velih ledina, III–II v. p. n. e., JU Muzeji i galerije Podgorice

Spatula sa Velih ledina, III–II v. p. n. e., JU Muzeji i galerije Podgorice

Unguentarij sa Velih ledina, III–II v. p. n. e., JU Muzeji i galerije Podgorice
Predmeti lične toalete, toaletni ili kozmetički pribor, grupa predmeta koju su koristili u svakodnevnom životu pripadnici oba pola za održavanje higijene, uljepšavanje i u medicinske svrhe. Najčešće se nalazi kao grobni inventar, rjeđe u naseljima i ostavama, a boljem razumijevanju funkcije doprinose predstave na atičkim stelama i svadbenim vazama, nadgrobnim spomenicima i literarnim opisima iz doba antike. Spisak predmeta nije jasno definisan i zavisi od perioda nastanka i kulture. U → gvozdenom dobu to su bronzane omega ukosnice i igle sa profilisanom glavom za oblikovanje frizure i keramičke posude, kao što su: unguentariji (balsamarij), amforiske i amforice koje su najčešće sadržavale mirišljava i ljekovita ulja i masti (→ Đevojačke grede, → Vele ledine, → Momišići). Repertoar predmeta iz perioda rimske dominacije mogu činiti pikside, toaletne kutijice od ljuštura morskih školjki, spatule, palete, pincete, strigili, češljevi, ogledala, ukosnice, kovčežići, keramičke ili staklene toaletne bočice. Odabir predmeta položenih u grob ukazuju na pripadnost određenom socijalnom sloju, polu, starosnoj grupi, bračnom statusu. Pikside, cilindrične kutijice sa poklopcem su služile za čuvanje masti, mirisnih ulja, pudera i ostalih kozmetičkih sredstava. Pravljene su od gline, drveta, kosti, metala, kamena i stakla. Spatule, rađene od kosti, bronze ili srebra, vjerovatno su korišćene za vađenje raznih preparata iz recipijenata. Služile su za pripremanje i nanošenje mirisnih ulja i masti, kao i šminke na trepavice i obrve i za uklanjanje viška preparata sa lica. Njima su se miješale kreme, mirišljave esencije i biljne masti, mogle su se upotrebljavati kao ukosnice i u medicinske svrhe. Palete ili pločice za struganje ili ribanje pravljene su od kamena i služile su za miješanje različitih kozmetičkih preparata prije nanošenja na kožu. Pincete, pravljene najčešće od bronze, osim u kozmetici korišćene su u farmaciji i medicini, glavna uloga im je bila u procesu depilacije. Mogle su biti okačene na nosač zajedno sa drugim kozmetičkim alatkama i nošene su o pojasu. Takvi kompleti su sadržavali kašičice za čišćenje ušiju, kao i čistače za nokte, turpije, čačkalice za zube i strugalice. Strigili, od bronze i gvožđa, korišćeni su od strane muškaraca tokom sportskih aktivnosti, u termama, žene su ih upotrebljavale za depilaciju, kao i u medicinske svrhe. Češalj je služio za kosu i bradu, uglavnom su pravljeni od drveta i metala, dok su oni od kosti i roga jako rijetki. Ogledala su izrađivana od specijalne vrste bronze, površina je polirana do visokog sjaja, a postoje tzv. reljefna i jednostavna ručna, neornamentisana. U kovčežiću su se čuvale bočice za parfeme, ogledala, strigili i druga kozmetička pomagala, a u nekim slučajevima i → nakit. Izrađivani su od kosti, slonovače, legura bakra, gvožđa, ćilibara. Na teritoriji Crne Gore pronađena su samo tri primjerka ručnog ogledala, od takozvanog „bijelog metala” – legure bakra i srebra i sva tri potiču sa (→ Duklje). Jugoistočnoj → nekropoli pripadaju dva fragmenta pronađena tokom iskopavanja 1959–1962, dok je na dijelu zapadne nekropole koji se naziva Košturnica, 2022. otkriven fragmentovani, cijeli okvir ogledala istog tipa, koji još uvijek nije objavljen. Bronzane i koštane igle pronalažene su na nekropoli u Municipiumu S… (→ Komini), → Budvi i Duklji (jugoistočna i zapadna). Staklenih i keramičkih posuda za čuvanje mirisa i eteričnih ulja, osim pomenutih lokaliteta, bilo je u → Mirištu. Strigili su registrovani na nekropoli u Budvi, kao i na zapadnoj i jugoistočnoj nekropoli Duklje. Koštani češljevi su konstatovani na → Prevlaci i → Svaču.
Literatura: О. Велимировић-Жижић, „Налаз у Момишићима”, Старинар, XV–XVI/1964–1965, 1966, 193–207; A. Cermanović-Kuzmanović, O. Velimirovič-Žižić, D. Srejović, „Antička Duklja: nekropole”, Cetinje, 1975; V. Varga, „Kompleks tumulusa Đevojačke grede”, Muzejske sveske, 1, 1996; A. Cermanović-Kuzmanović, Komini-municipium S...: nekropole, Beograd, 1998; Č. Marković, Arheologija Crne Gore, Podgorica, 2006; Č. Marković, Antička Budva – nekropole, istraživanja 1980–1981, Podgorica, 2012; M. Vrzić, Z. Stijepović, Helenističke posude za ulje i druge supstance (III–II vijek p. n. e.), katalog izložbe, Podgorica, 2012; M. Zagarčanin, „Nova istraživanja rimske i ranovizantijske vile na lokalitetu Mirišta u Petrovcu”, Nova antička Duklja, V, 2014, 19–58; M. Zagarčanin, „Antička i ranovizantijska arheološka svjedočanstva na svetomiholjskoj Prevlaci kod Tivta”, Nova antička Duklja, VI, 2015, 109–156; M. Zagarčanin, „Srednjovjekovni grad Svač, Rezultati iskopavanja 2012. godine i nova zapažanja”, Nova antička Duklja, VIII, 2017, 117–234; I. B. Danković, Inventar grobova ženske populacije kao odraz životnog doba Studija slučaja viminacijumskih nekropola od I do IV veka, doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Beograd, 2020.
Izvor: Izveštaj sa sondažnih arheoloških istraživanja zapadne nekropole na lokalitetu Duklja–Košturnica u Podgorici, 2022. god., Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Cetinje.
I. Živanović, R. Ćapin