Prosječni sadržaj ukupnog ekstrakta (g/l) u crnogorskim bijelim, roze i crvenim suvim vinima

Ekstrakt, neisparljivi sastojci vina, različite hemijske prirode, u vidu pravih rastvora ili koloida. Ekstrakt u vinu značajan je pokazatelj njegovog kvaliteta. Može biti: ukupni suvi ekstrakt, neredukujući ekstrakt bez šećera i redukujući ekstrakt. Ukupni suvi ekstrakt je skup svih jedinjenja vina koja, pod određenim fizičkim uslovima, ne isparavaju. To su: ugljeni hidrati, → glicerol, neprevreli šećeri, neisparljive kiseline, mineralne materije, → polifenoli, viši → alkoholi i dr. Neredukujući ekstrakt bez šećera predstavlja vrijednost ukupnog ekstrakta umanjenog za vrijednost redukujućih šećera iznad jednog grama. Vina sa nižim sadržajem ekstrakta su neharmonična i prazna, dok su vina sa previše ekstrakta teška i gusta. Poželjna punoća i harmoničnost su karakteristike vina sa dobrim sadržajem ekstrakta. Količina ekstrakta u vinu zavisi od raznih faktora, kao što su: → sorta vinove loze, način i uslovi gajenja, stepen zrelosti grožđa i primijenjena tehnologija. Kvalitetne i vrhunske sorte vinove loze daju vina s više ekstrakta, dok sorte slabijeg kvaliteta grožđa daju vina sa manje ekstrakta. Na sadržaj ekstrakta u vinu utiču i klimatski i zemljišni uslovi. Vina iz sjevernih krajeva i siromašnih zemljišta uglavnom sadrže manje ekstrakta, dok južni krajevi i plodnija zemljišta daju vina s većim sadržajem ekstrakta. Na sadržaj ekstrakta utiče i zdravstveno stanje i način prerade grožđa, kao i način vinifikacije. U procesima prerade grožđa, na sadržaj ekstrakta posebno utiču primijenjeni režimi → muljanja grožđa, kao i ocjeđivanja i cijeđenja → kljuka. Vina sa većim sadržajem alkohola obično imaju veći sadržaj ekstrakta. Prema rejonizaciji iz 2017, prosječni sadržaj ukupnog ekstrakta u crnogorskim vinima bio je 18,80–26 g/l kod suvih → bijelih vina, 19,80–25,80 g/l kod → roze vina i kod → crvenih vina 24,77–37,5 g/l.

LITERATURA I IZVOR: M. Blesić, Tehnologija vina, Beograd, 2006; V. Prce, Sadržaj antocijana, polifenola, flavonoida i antioksidativna aktivnost u crnim vinima slovačkih vinogorja, Slovačka, 2014; Studija o rejonizaciji vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore), Podgorica, 2017.

A. Hajduković