Sjemenka, generativni organ vinove loze, nastao iz sjemenog zametka poslije oplođenja. U bobicama sorti nalaze se 1–4 sjemenke. U bobicama → besjemenih sorti vinove loze nema sjemenki ili su vrlo rijetke. Na vršnom dijelu sjemenke nalazi se udubljenje (urez). Od udubljenja, preko leđne strane, do kljuna prolazi brazda, koja dijeli sjemenku na dvije uzdužne polovine. Na leđnoj strani sjemenke brazda se proširuje i obrazuje ovalno udubljenje, u kojem se nalazi halaza, kroz koju u sjemenku ulaze sprovodni snopići hranljivih materija. Kod većine sorti sjemenke su ovalno-kruškastog oblika, a boja zrelih sjemenki je od svjetlije do tamnosmeđe. Mogu biti dužine 3–9 mm, a širine 3–5 mm. Sjemenke se, po veličini, dijele na: veoma kratke, kratke, srednje duge, duge i veoma duge. Sjemenke mogu biti: male (masa 100 sjemenki je manja od 2,5 g), srednje (masa 100 sjemenki je 2,5–3,5 g) i velike (masa 100 sjemenki je veća od 3,5 g). Sjemenka je važan organ za → botanički opis sorte, jer prisustvo sjemenke u bobici, dužina, težina, oblik, masa i kljun sjemenke, kao i položaj halaze predstavljaju karakteristična obilježja sorte, koja se koriste za determinaciju i → ampelografski opis sorte.