Vječnozelene i zimzelene biljke, biljke koje zadržavaju listove tokom jeseni i zime. Vječnozelene biljke imaju listove koji traju nekoliko godina. Za razliku od listopadnih vrsta nemaju sezonski listopad, već se listovi zamjenjuju postepeno, tako da su zelene tokom čitave godine. Među vječnozelenim biljkama ima vrsta sa četinama i onih sa pljosnatom liskom. Četinari su u Crnoj Gori edifikatori tamnih (→ Abies alba Miller, → Picea abies (L.) Karsten) i svijetlih (→ Pinus nigra Arnold, → Pinus sylvestris L., → Pinus heldreichii Christ., → Pinus peuce Griseb.) šuma, koje su rasprostranjene u sjevernom i istočnom dijelu zemlje. Vječnozelenih biljaka sa liskom najviše ima u mediteranskim šikarama: Quercus ilex L., → Myrtus communis L., Pistacia lentiscus L., → Laurus nobilis L., → Arbutus unedo L. U crnogorskom jeziku se za pomenute biljke mnogo češće koristi termin zimzelene, nego vječnozelene. Ali termini zimzelene i vječnozelene nijesu sinonimi. Zimzelenim biljkama listopad počinje u proljeće i tokom ljeta su biljke bez listova. Listopadom se redukuje transpiraciona površina, što je adaptacija na sušni ljetnji period. Zimzelenih biljaka ima najviše u suptropskim oblastima. Predstavnik ove grupe biljaka je baobab (Adansonia digitata L.), tipičan stanovnik afričkih savana.
Lit.: Vilotije Blečić & Budimir Tatić, Šuma molike u Crnoj Gori, Glasn. Pir. Muz. Srpske Zem., B (10), Beograd, 1957, str. 43–53. Vilotije Blečić, Die Panzerförenwälder der nördlichen Prokletija, Bull. Inst. Bot. Univ., 1 (1), Beograd, 1959, str. 1–8. Savo Lazarević, Planika i njen privredni značaj u području crnogorskog krša, Naša Polj. Šum., 4, Titograd, 1963, str. 27–34. Koviljka Tomić Stanković, Pinus heldreichii (munika) u vegetaciji Lovćena, Zbor. Fil. Fak., 3, Priština, 1965/1966, str. 439–444. Milorad Janković, Radoje Bogojević & Koviljka Stefanović, Lovorova (Laurus nobilis) žbunasta vegetacija na skadarskim ostrvima i njen značaj za problem granica rasprostranjenja mediteranske vegetacije u našim submediteranskim područjima, III Kongres biologov Jugoslavije, Ljubljana, 1969, str. 130–131. Emilija Vukićević & Mihailo Vučković, O šumama česvine (Quercus ilex L.) u podnožju Rumije, Zaštita čovjekove sredine u Crnoj Gori, Radovi sa simpozijuma: Stanje, zaštita i unaprijeđenje čovjekove sredine u Crnoj Gori, Podgorica, CANU, 4, 1978, str. 367–379. Halil Markišić, Munika (Pinus heldreichii Christ) u okolini Rožaja, Rožajski zbornik, 7, Rožaje, 1995, str. 59–66. Milić Čurović, Strukturne i proizvodne karakteristike mješovitih šuma smrče, jele i bukve na Ljubišnji, Magistarski rad, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 2003, str. 1–96. Ljubomir Rondović, Smrčevo-jelove šume na području Pljevalja, Posebno izdanje, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 2003, str. 1–147.
D. Caković