Abies alba Miller (fam. Pinaceae), jela, četinarsko vazdazeleno drvo do 60 m visoko i do 3 m u prsnom promjeru. Raste na planinama srednje, južne i djelimično zapadne Evrope od 300 do 1.950 mnv. Na śeveru se prostire do Poljske, na jugu do Grčke, na istoku do istočne Rumunije i Bugarske, a na zapadu do śeverne Španije. Pripada srednjoevropskom flornom elementu. U Crnoj Gori je značajna i rasprostranjena vrsta u gorskom i subalpijskom pojasu, od → Prokletija pa do → Orjena na kojem je njeno najjužnije stanište. Na ovom prostoru potiskuje je bukva, a ugrožava je i pretjerana śeča. Na crnogorskim planinama ulazi u sastav bukovih i smrčevih šuma, a rjeđe izgrađuje šume u kojima je ona dominatno drvo. Monodominantne jelove šume pripadaju svezi Abietion albae (Horvat 1959) Lakušić et al. 1979, koja na crnogorskim planinama obuhvata tri asocijacije: 1. Calamagrosti-Abietum albae Horvat 1950, rasprostranjena je na planinama: Ledenica, Njegoš, Somina, Dobreljica i druge. Njena staništa su u zoni visoke šume bukve i jele, na obodu vrtača i na južnim ekspozicijama kamenitih grebena. U spratu zeljastih biljaka ove zajednice dominiraju termofilne vrste, kao što su: Calamagrostis varia Host, Delphinium fissum Waldst. et. Kit., Festuca heterophylla Lam., Eryngium palmatum Vis. & Pančić, Melica ciliata Retz., Melittis melissophyllum L., → Origanum vulgare L. i druge; 2. Zajednica Blechno-Abietum Horvat (1938) 1950, koja je razvijena na Jelovici planini kod Berana; 3. Zajednica Abietum albae subalpinum Blečić et Lakušić 1963, koja se razvija iznad pojasa bukovo-jelovih šuma na južnim ekspozicijama na planini → Bjelasici. Na Orjenu (Bijela gora) jelove šume se razvijaju na strmim krečnjačkim blokovima i bankovima, vlažnih śevernih padina, đe izostaje bukva. Čiste sastojine jele pripadaju asocijaciji Oreoherczogio-Abietum illyricae Fukarek 1969. (syn. Rhamno-Abietum Fukarek 1958). Uz jelu se javljaju žbunovi: Viburnum maculatum Pant., Lonicera glutinosa Vis., Sorbus aria (L.) Crantz, → Berberis vulgaris L., Juniperus communis L. subsp. nana Syme, dok u prizemnom spratu, u pukotinama stijena, rastu zeljaste biljke: Lilium martagon L. var. cattaniae Vis. (Lilium martagon L. subsp. cattaniae Vis.), Erythronium dens-canis L., Valeriana montana L., Cirsium erisithales (Jacq.) Scop. i druge. Među travama dominiraju Calamagrostis arundiacea (L.) Roth i Calamagrostis varia (Schrad.) Host. Drvo jele se upotrebljava u drvnoj industriji, a pupoljci i četina u narodnoj medicini i farmaceutskoj industriji za dobijanje eteričnih ulja.