Pinus peuce Griseb. (fam. Pinaceae), malika, molika, vječnozeleno četinarsko drvo visoko do 30 (50) m i prečnika debla 30 (200) cm. Tercijarni je relikt i endem Balkanskog poluostrva. Rasprostranjena je u Crnoj Gori, na Kosovu (Šar-planina, Koritnik i → Prokletije), u Albaniji (Prokletije), Makedoniji (Šar-planina, Pelister, Nidže-Kožuf, Korab, Rudoka), Grčkoj (Pelister i Helenski Rodopi) i Bugarskoj (Rila i Pirin, a manja nalazišta su na Slavjanki, zapadnim Rodopima, Vitoši i Staroj planini). U Crnoj Gori je rasprostranjena na Prokletijama, visitorsko-zeletinskoj grupi planina i na → Bjelasici kod Pešića jezera. Lokalitet na Bjelasici je na śeverozapadnoj granici njenog areala. Međunarodno je značajna i zaštićena vrsta. Šume malike u Crnoj Gori pripadaju svezi Pinion peucis Lakušić 1972. i redu Pinetalia sylvestris-peucis Lakušić 1972. Karakteristične vrste sveze su: Pinus peuce Griseb., Vaccinium myrtillus L., Luzula silvatica (Hudson) Gaudin, Ajuga reptans L., Anemone nemorosa L., Veratrum album L., Gentiana asclepiadea L., Geranium silvaticum L., Hypericum alpinum Waldst. & Kit., Veronica urticifolia Jacq., Athyrium filix-femina (L.) Roth. Sveza je na crnogorskim Prokletijama zastupljena sa tri asocijacije: Pinetum peucis montenegrinum Blečić et Tatić 1957, Piceo-Pinetum peucis Lakušić 1965. i Pinetum heldreichii-peucis Lakušić 1978. Asocijacija Pinetum peucis montenegrinum Blečić et Tatić 1957. (crnogorska šuma malike) izgrađuje klimatogeni pojas na nadmorskoj visini između 1.800 i 2.000 mnv na Śekirici, Starcu, Bogićevici, Velikom Hridu, Malom Hridu, Horolacu, Šćapici, Potkobili, Meminoj planini, Boru, Zeletinu, Visitoru, Hasanecu, oko Pešića jezera na Bjelasici. Na planinama između Plava i Gusinja ova acidofilna reliktna zajednica prašumskog karaktera spušta se i do 400 m niže. Razvijena je na silikatnoj podlozi, rijetko na silifikovanim krečnjacima na śevernim ekspozicijama. Karakteristične vrste asocijacije su: Pinus peuce Griseb., Wulfenia carinthiaca Jacq., Geum montanum L., Homogyne alpina (L.) Cass., Potentilla ternata K. Koch. Asocijacija Piceo-Pinetum peucis Lakušić 1965. (šume malike sa smrčom) razvijena je na silifikovanim krečnjacima, najčešće na śevernim ekspozicijama, izgrađuje klimatogeni pojas između 1.700 i 1.900 mnv na Beljegu, Suhoj planini, Sejnovi, Žljebu, Štedimu (Ahmica), → Hajli i Mokroj planini. Asocijacija Pinetum heldreichii-peucis Lakušić 1978. (šume malike s munikom → Pinus heldreichii Christ.) zauzima manje površine na južnim ekspozicijama śeveroistočnih Prokletija, između 1.700 i 2.000 mnv. Geološku podlogu čine silifikovani krečnjaci ili krečnjaci sa rožnacima.