Glogovik, tumul u istoimenom zaseoku u selu Kuti kod Herceg Novog. Nalazi se na 254 mnv. pored groblja i srednjovjekovne Crkve Sv. Đorđa. U starijim izvorima se na ovom mjestu pominje više → tumula koji nose naziv gomilica. Tumul u Glogoviku je djelimično istražen 1962. godine. Konstruisan je od lomljenog kamena, visine 2 metra. Grobne cjeline nijesu izdvojene, niti su otkriveni inhumirani (→ Inhumacija) ili djelimično spaljeni pokojnici (→ Incineracija). U svim slojevima su konstatovani ostaci spaljenih kostiju i zuba, kao i grobni prilozi ili djelovi opreme i → nakita, koji se nijesu mogli vezati za neki određeni grob. U tumulu su pronađeni fragmenti keramike, perle od ćilibara i staklene paste, dugmad, bronzana fibula štrbačkog tipa i druge, igle, narukvica, omega ukosnice. Analogni materijal se nalazi u glasinačkoj kulturi mlađeg → gvozdenog doba. Tokom rekognosciranja terena 1993, konstatovano je da je skoro sav kamen sa gomile odnesen i da se na površini može vidjeti više grobova sa konstrukcijom od kamenih ploča. Zabilježeno je da su u jednom poremećenom grobu, orijentacije sjeveroistok–jugozapad, sahranjene dvije odrasle individue i jedno dijete. U grobu su nađeni fragmenti crnofirnisovane keramike sa primjesom pijeska, crna perla od staklene paste i dio ukrašenog bronzanog lima. U Kutima je otkrivena → Evropa na biku i nalazi se → Crkva Sv. Tome u Kutima.
Literatura: I. Pušić, „Glogovik, Kuti, Herceg-Novi – Ilirska gomila”, Arheološki pregled, 4, 1962, 76–79; Č. Marković, „Prilog proučavanju načina sahranjivanja kod Ilira u severnom delu Crne Gore i Bokokotorskom zalivu”, Materijali IV, VII Kongres arheologa Jugoslavije, Herceg Novi, 1966, Beograd–Titograd, 1967, 55–59; I. Pušić, „Arheološki lokaliteti i stanje arheološke nauke u Boki Kotorskoj”, Boka, 1, 1969, 7–21; V. Varga, „Praistorija hercegnovskog zaleđa”, MSZMHN, 4/5, 2000, 8–25.
R. Ćapin, Đ. Ćapin