
Situacioni plan lokaliteta, Gošići, Tivat (1979)

Osnove objekata na lokalitetu Gošići, Tivat (1979)

Pogled na Crkvu Sv. Luke u Gošićima sa okolinom, Krtole, Tivat
Gošići, ilirsko-helenistička gradina u istoimenom krtoljskom selu kod Tivta u Boki Kotorskoj. Smještena je na uzvišenju i najvjerovatnije devastirana izgradnjom Crkve Sv. Luke u XV vijeku. Nastala je u ranoantičkom periodu, a služila je kao refugij, dok se naselje širilo na južnoj strani brežuljka, kako u helenističkom tako i u rimskom periodu. Arheološka istraživanja u Gošićima, sprovedena 1967. i 1968, ukazuju na genezu razvoja naselja u antičkom i novom vijeku. Na padini i podnožju uzvišenja otkrivena su tri objekta i dvije otpadne jame. Veći kameni blokovi sa ispupčenjima (bunje), koji predstavljaju ostatke bedema ilirskog utvrđenja (→ Iliri), korišćeni su u sekundarnoj upotrebi kao građevinski materijal. Uočavaju se na više mjesta u podzidu prilaznog puta Crkve Sv. Luke. S obzirom na današnje gabarite crkve s ograđenim mjesnim grobljem, pretpostavlja se da je utvrđenje na vrhu brežuljka služilo kao pribježište (refugium) u helenističkom periodu. Pokretni nalazi (ulomci ilirske keramike i komadi kućnog lepa) koji su nađeni kod rimskog objekta niže gradine, ukazuju na spiranje materijala s vrha brežuljka, prije nego o predrimskoj fazi izgradnje očuvanog objekta iz rimskog perioda. Naknadnom analizom keramičkog materijala, izdvojeni su i ulomci bronzanodobne grnčarije. Preostala dva objekta, odnosno ostaci zidova prostorija rađeni u tehnici suhozida, kao i ostaci ilirsko-helenističke gradine, svjedoče o najstarijoj fazi izgradnje naseobine u Gošićima. Uz objekat poznat pod nazivom „Peć” otkrivene su dvije otpadne jame, u kojima su nađeni ulomci amfora II–I v. p. n. e, a unutar objekta sitni ulomci ilirske i rimske grnčarije i žrvnja (→ Grnčarstvo, antika), i venecijanski bronzani novac (→ Numizmatika). Ostaci razrušenih objekata iz predrimskog perioda iskorišćeni su za izgradnju objekata u rimskom periodu. Rađeni su od pritesanih blokova, spojenih krečnim malterom, a krovovi pokrivani tegulama. Objekat „Peć” adaptiran je tokom kasnoantičkog perioda. Pojedini objekti su obnavljani u novom vijeku, što se ogleda uglavnom kroz upotrebu zemlje crvenice kao vezivnog sredstva. Antička naseobina u tivatskom zalivu (→ Otok, → Sveti Marko, → Prevlaka), smještena u krtoljskom selu Gošići iz III–II v. p. n. e. do III–IV v., smatra se jednim od mogućih mjesta (→ Kotor, → Bigova) nastanka antičke naseobine → Akruvij.
Literatura: M. Parović-Pešikan, „Gradina Sv. Luka, Tivat – ilirsko naselje”, Arheološki pregled, 9, 1967, 34−37; М. Паровић-Пешикан, Ј. Мартиновић и др., „Преглед археолошких споменика на подручју јужне обале Боке Которске”, Старине Црне Горе, VI, 1978, 148–149; М. Паровић-Пешикан, „Археолошка истраживања у Боки Которској”, Старинар, XXVIII–XXIX, 1977–1978, 1979, 30–38; M. Врзић, „Прилог проучавању античких путева и комуникација на територији јужне обале Боке Которске с краћим освртом на убицирање Агрувијума”, Грбаљ кроз вјекове, Зборник радова са научног скупа Грбаљ кроз вјекове, Грбаљ и Котор, 11–13. октобра 2001. године, Грбаљ, 2005, 69–96; M. Димитријевић, „Белешка о фортификацији раноантичког насеља у Гошићима”, Бока, 36, 2016, 201–209.
M. Vrzić