Bigova, antička naseobina u istoimenom primorskom mjestu i uvali u Bokokotorskom zalivu Trašte. Ostaci očuvanih objekata (Podorno guvno, Kula i Cisterna) u Bigovi iz antičkog i kasnoantičkog perioda, naveli su pojedine istraživače da ovo mjesto, jedino na nepristupačnoj južnoj obali Boke Kotorske, dovedu u vezu s → Akruvijem, → Oppidum civium Romanorum koga spominje Plinije Stariji (I v.). Pitanje ubikacije naseobine ostaje i dalje otvoreno, a kao moguća mjesta postojanja antičkog grada navode se → Kotor i → Gošići kod Tivta. Podorno guvno ili Zenovo guvno nalazi se uz prilazni put iznad ostataka antičke građevine, pravougaone osnove (7 x 6 x 0,6 m). Na samom ulazu u mjesto uočavaju se ostaci još jednog objekta, nazvanog Kula. Dva spojena zida antičkog objekta iskorišćeni su za nadogradnju recentne seoske građevine. Oba objekta građena su od pravilno tesanog kamena, vezanog krečnim malterom pomiješanim sa mrvljenom keramikom, okvirno datovani u III–IV v., dok je za objekat Cisterna u polju korišćen krečni malter. Prvobitna namjena bačvasto zasvođenog objekta nije utvrđena ni nakon sondažnih iskopavaja, sprovedenih prilikom rekognosciranja Grblja 2001. godine. Pravougaone osnove (4,6 x 3,4 x 0,78 m), objekat je iznutra bio obložen mermernim pločama, dok je pod ukrašen mozaikom od tesera bijele i crvenkaste boje. Sudeći prema pravcima zidova, otkrivenim ispod objekta, zaključeno je da cisterna predstavlja dio većeg objekta, kojem je možda prethodilo više građevinskih faza. U seoskoj Crkvi Sv. Nikole, smještenoj naspram primorske naseobine, čuva se rimska nadgrobna ploča, → titulus. Nadgrobni spomenik isklesan od krečnjaka, pronađen je prilikom obnove savremene grobnice. Očuvan je donji desni dio spomenika, koji ima profilisan rub, sa natpisom u tri reda. Pored pomenutih ostataka antičkih građevina na širem području bigovskog polja nailazilo se na zidove objekata i na brojne ulomke keramičkih posuda, amfora, pitosa, građevinskih opeka i sl. Na osnovu njihovog razmještaja u predjelu, približno je utvrđena teritorija prostiranja antičke naseobine (600 x 250 m²). Sudeći po podvodnim nalazima duž južne bokokotorske obale, od uvala → Jaz i Trsteno, preko → Kalafata, sve do → Uvale Žanjice, naseobina u zalivu Trašte (→ Uvala Bigova) bila je siguran pristan i sklonište moreplovcima tokom antičkog perioda.