Antička skulptura (starogrč. πλάσσειν, lat. sculptura), vrsta likovnog izražavanja trodimenzionalnih oblika u čvrstom materijalu (kamenu, metalu, glini i dr.), klesanjem, livenjem, modeliranjem, od posljednjih vjekova stare ere do kasne antike. Slobodna skulptura ili puna plastika i reljef na ovom prostoru mogu se pratiti duž jadranske obale i u većim urbanim sredinama u zaleđu i unutrašnjosti (→ Duklja, → Komini). Prisutna je javna, privatna i kultna skulptura. Carski portreti javljaju se širom provincija u vezi sa zvaničnom propagandom. Sa ovog prostora poznato je više djelova carske skulpture od kraja I do svršetka II ili početka III vijeka. Portreti careva (→ Portret cara Domicijana) potiču iz Kumbora kod → Herceg Novog i Duklje (→ Portret cara Marka Aurelija). Među privatnim su dva ženska portreta. Jedan iz Municipijuma S… (Komini), danas u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, nastao u drugoj polovini II ili u III v., dok je drugi iz Duklje i ima sve karakteristike kasnoantičkog portreta. Carski portreti izrađeni su u mermeru i monumentalnih su razmjera, dok su privatni od krečnjaka i najvjerovatnije lokalnog porijekla. Kultne skulpture nijesu posebno brojne. Riječ je o nekoliko fragmentovanih nalaza slobodne skulpture i reljefa iz Herceg Novog, Duklje, Komina i → Risna, među kojima se izdvajaju predstave → Herakla, Ikara, kao i ulomak fragmentovane skulptoralne grupe, okarakterisan kao Otmica Evrope (→ Evropa na biku). Fragmentovane skulpture Herakla i Ikara, najvjerovatnije predstavljaju radove provincijskih majstora, uz upotrebu materijala iz lokalnih kamenoloma (mermer i krečnjak). Fragmentovani nalaz, okarakterisan kao glava karijatide, pronađen je u Risnu, i predstavlja proizvod neke ranocarske skulptorske radionice. Reljefna predstava boginje Dijane iz Dokleje, poznata samo na osnovu fotografije iz 1913. (odnesena u Italiju, u vrijeme okupacije 1943) krasila je hram ovog božanstva u Duklji, odakle potiče i jedna posveta upućena Dianae Candaviensi (→ Rimski votivni spomenici). Iz Dokleje, takođe, potiče i reljefna predstava boginje Minerve sa zabata na pročelju hrama, koji je bio posvećen ovom ženskom božanstvu (→ Antički hramovi). Ovoj skupini može se dodati još nekoliko primjeraka portabl skulpture iz Risna i → Budve. U prvom slučaju bronzana statueta predstavlja Silena (→ Dionis), vjerovatno najraniji nalaz ovog tipa na prostoru Crne Gore, a u drugom boginju → Viktoriju. Da je skulptura na ovom području, naročito u rimsko doba, bila znatno brojnija, ukazuju zapisi ranih istraživača i putopisaca, kao i brojna epigrafska građa, tj. natpisi koji govore o podizanju statua zaslužnim i imućnijim građanima, rimskim carevima i članovima carske kuće (→ Rimski počasni spomenici).