Vinogradarska područja Crne Gore sa tipovima zemljišta
Abiotički faktori, klimatski, zemljišni i orografski faktori (reljef), koji utiču na uspješno gajenje vinove loze. Pored pojedinačnih klimatskih elemenata (temperatura, sunčeva svjetlost, padavine i vazdušne struje), za ocjenu povoljnosti jednog vinogradarskog područja za gajenje vinove loze koriste se i → bioklimatski indeksi. Raznoliki → klimatski uslovi vinogradarskih područja u Crnoj Gori uzrokovani su kompleksnom orografijom i blizinom mora (→ Topografski uslovi vinogradarskih područja). Zbog ovakvog položaja i karakteristika terena, zastupljene su nagle promjene u temperaturi i količini padavina. Vinova loza se gaji na zemljištima različitih fizičkih, hemijskih i bioloških osobina, kao i na različitim tipovima zemljišta, koji bitno utiču na rast i razvoj loze, visinu prinosa i kvalitet grožđa i vina. U vinogradarskim područjima Crne Gore zastupljeni su različiti tipovi zemljišta na kojima se gaji vinova loza, a dominiraju: crvenice, smeđa zemljišta, rendzine i aluvijalno-deluvijalno zemljište (→ Zemljišni uslovi vinogradarskih područja). Prostorno veoma promjenljiva klima, oblik terena i zemljišne karakteristike u Crnoj Gori omogućavaju gajenje vinove loze i pružaju mogućnost za proizvodnju vina pod uticajem različitog → teroara. Na osnovu klimatskih, topografskih i zemljišnih uslova i njihove povoljnosti za gajenje vinove loze, urađena je → rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore (2017) i definisani su → crnogorski vinogradarski regioni i subregioni za gajenje vinove loze. Sva vinogradarska proizvodna područja prostiru se u pojasu najpovoljnije geografske širine sjeverne Zemljine polulopte za gajenje vinove loze (između 34° i 45°). Bogatstvo razlika topografskih faktora vinogradarskih područja Crne Gore ogleda se u različitim nadmorskim visinama njihovog prostiranja na relativno maloj površini. Vinogradarski tereni nalaze se od morskog nivoa ,u okviru → vinogradarskog regiona (rejona) Crnogorsko primorje, pa sve do preko 700 m nadmorske visine, u okviru → vinogradarskog subregiona (podregiona/vinogorja) Piperi i → vinogradarskog subregiona (podregiona/vinogorja) Nikšić. Distribucije ekspozicija terena vinogradarskih područja su različite u različitim regionima i subregionima, a sve u zavisnosti od reljefa (orografskih karakteristika) terena tih područja. Nagibi terena su od relativno malih (u ravničarskim terenima vinogradarskog subregiona Podgorica, vinogradarskog subregiona Nikšić, vinogradarskog subregiona Bijelo Polje i drugih subregiona) do jako izraženih nagiba terena u većini subregiona vinogradarskog regiona Crnogorsko primorje. Velike vodene površine Jadranskog mora i Skadarskog jezera imaju izražen uticaj na karakteristike teroara pojedinih područja koja se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini (svi subregioni vinogradarskog regiona Crnogorsko primorje, vinogradarski subregion Crmnica, vinogradarski subregion Rijeka i djelimično vinogradarski subregion Podgorica, koji su u blizini Skadarskog jezera). Velike vodene površine utiču na ublažavanje ekstremnih temperatura u okolnim vinogradarskim terenima, na povećanje difuzne svjetlosti u predjelima nagnutim prema moru i jezeru, kao i na djelimično povećanje vlažnosti vazduha.
LITERATURA I IZVOR: D. Burić, Savremeno vinogradarstvo, Beograd, 1995; A. Nakalamić, Opšte vinogradarstvo, Beograd, 2001; Studija o rejonizaciji vinogradarskih proizvodnih područja Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore), Podgorica, 2017.
V. Maraš