Klimatski uslovi vinogradarskih područja, uslovi za gajenje vinove loze određeni na osnovu klime, bioklimatskih indeksa i dodatnih analiza usljed klimatskih specifičnosti Crne Gore. Kao referentan, izabran je period 1985–2014, prema preporukama → Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV). Klimatski uslovi vinogradarskih područja određeni su kroz → rejonizaciju vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore (2017). Vinogradarska područja Crne Gore imaju različite klimatske karakteristike (→ Crnogorski vinogradarski regioni i subregioni). → Vinogradarski regioni (rejoni) imaju srednje godišnje temperature više od 11°C. Topliji vinogradarski regioni, sa srednjim godišnjim temperaturama preko 13°C i preko 15°C, jesu: → vinogradarski region (rejon) Crnogorski basen Skadarskog jezera i → vinogradarski region (rejon) Crnogorsko primorje. U oblastima → vinogradarskog regiona (rejona) Nudo i → vinogradarskog regiona (rejona) Crnogorski sjever srednje godišnje temperature su ispod 12°C. Najveću količinu padavina u toku godine dobijaju oblasti u jugozapadnom i centralnom dijelu Crne Gore, prosječno preko 2.500 mm godišnje, dok oblasti na sjeveru zemlje imaju prosječne godišnje količine padavina ispod 1.000 mm. U priobalnim oblastima i na jugoistoku zemlje, prosječna količina padavina je 1.000−2.000 mm. U periodu vegetacije, oblasti sa najviše padavina imaju prosječnu količinu padavina 1.000−1.500 mm. Sjeverni djelovi Crne Gore imaju prosječnu količinu padavina 400−600 mm, a priobalni i jugoistočni djelovi 400−800 mm. VEGT u vinogradarskim rejonima je 16−22°C i svrstava vinogradarske oblasti u kategorije umjerene (do 17°C), tople (17−19°C), vruće (19−21°C) i veoma vruće (21−24°C) klime vegetacionog perioda. U toplijim vinogradarskim oblastima, VEGT je preko 18°C i 20°C, dok su u hladnijim vinogradarskim oblastima ove vrijednosti oko 16−17°C. Po vrijednostima WI, vinogradarski regioni Crne Gore obuhvataju svih pet kategorija, različitih karakteristika, za proizvodnju vina. Najveći dio vinogradarskih oblasti ima vrijednost WI preko 1.940°C, što ih svrstava, po klimatskim karakteristikama, u Region IV i Region V (2.220−2.700°C). Prema vrijednostima ovog indeksa, postoje toplotni uslovi za razvoj vinogradarstva i u nešto hladnijim oblastima regiona Nudo i Crnogorski sjever, koji su, po klimatskim karakteristikama, svrstani u Region II (B) (1.390−1.670°C). Po vrijednostima HI, u vinogradarskim područjima dominantna je kategorija „tople” klime (HI+2) (2.400−3.000°C), zatim „umjereno topla” klima (HI+1) (2.100−2.400°C), dok je u hladnijim vinogradarskim oblastima uglavnom zastupljena karakteristika „umjerene” klime (HI-1) (1.800−2.100°C). Po vrijednostima CI, vinogradarski rejoni i subregioni spadaju u kategoriju (CI+2) „veoma hladnih noći” (ispod 12°C) u hladnijim vinogradarskim oblastima, zatim u (CI+1) kategoriju „hladnih noći” (12−14°C), dok u toplim vinogradarskim oblastima dominira CI-1 kategorija „umjerenih noći” (14−18°C). Vinogradarski rejoni i subregioni po CI spadaju u kategoriju CI+2 „veoma hladnih noći” (ispod 12°C) u hladnijim vinogradarskim oblastima, zatim u CI+1 kategoriju „hladnih noći” (12−14°C), a u toplim vinogradarskim oblastima dominira CI-1 kategorija „umjerenih noći” (14−18°C). Prema vrijednostima DI, vinogradarska područja spadaju u kategoriju „poluvlažne” (DI-1, 50−150) i „vlažne” klime (DI-2, >150). U hladnim vinogradarskim regionima Crne Gore, rizik od pojavljivanja ekstremnih zimskim mrazeva (−15°C), koji mogu dovesti do izmrzavanja vinove loze (indeks NT15), minimalan je ili ne postoji. Rizik od niskih temperatura postoji i u periodu vegetacije, kada je vinova loza osjetljivija na pojavu mraza (mraznih dana). Prema vrijednostima NT 0, rizik od mraznih dana (ispod 0°C) u periodu vegetacije ne postoji u toplim vinogradarskim područjima, dok se u hladnijim vinogradarskim područjima javlja prosječno nekoliko ovakvih dana u toku godine, a u pojedinim subregionima i do 10. Međutim, u hladnijim vinogradarskim regionima period vegetacije kreće kasnije, zbog čega se uticaj ovog rizika smanjuje. U toplim vinogradarskim rejonima Crne Gore faktor rizika može biti pojavljivanje dana sa ekstremno visokim temperaturama (preko 35°C, indeks NT 35). Najveći rizik od ekstremno toplih dana zastupljen je u vinogradarskom regionu Crnogorski basen Skadarskog jezera, gdje se godišnje pojavljuje u prosjeku više od 10 ovakvih dana, a u većem dijelu oblasti čak više od 20 dana. Crnogorsko primorje, iako se smatra toplim vinogradarskim regionom, zbog uticaja mora, ima znatno ublaženu pojavu ekstremno toplih dana.