Zemljišni uslovi vinogradarskih područja, osobine zemljišta koje utiču na gajenje vinove loze. Najveći uticaj na rast loze, visinu prinosa i kvalitet grožđa i vina ima tip zemljišta, fizičke osobine (mehanički sastav zemljišta, toplotni, vodni i vazdušni režim, struktura i boja zemljišta) i hemijski sastav zemljišta. Zemljište je supstrat, podloga, koja → vinovoj lozi služi kao oslonac za učvršćenje, izvor mineralne hrane, regulator vodnog, vazdušnog i toplotnog režima, sredina za život i djelovanje mikroorganizama, koji svojom aktivnošću doprinose stvaranju mineralne hrane neophodne za život biljke. Ista sorta u identičnim mikroklimatskim uslovima daje različite rezultate u zavisnosti od osobina zemljišta na kojima se gaji. U zavisnosti od osobina zemljišta, sorte → evropske loze reaguju svojim rastom, → bujnošću čokota, rodnošću, visinom prinosa, kvalitetom grožđa i vina. Iz tog razloga se, pored → klimatskih uslova vinogradarskih područja , ispituju topografski i zemljišni uslovi u cilju definisanja → preporučenih i dozvoljenih sorti vinove loze za gajenje, u kojima će sorte ispoljiti svoje pozitivne agrobiološke i privredno-tehnološke karakteristike. Kao osnova za ispitivanje zemljišta za potrebe → rejonizacije vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore poslužila je pedološka karta zemljišta Crne Gore, razmjere 1 : 50.000, → Zavoda za unapređivanje poljoprivrede u Titogradu. Ova karta je bila osnov za određivanje tipova zemljišta vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore. Pored toga, na nivou ispitivanih vinogradarskih parcela u reprezentativnim teroarima, kroz rejonizaciju vinogradarskih područja (2017), urađeno je dodatno ispitivanje zemljišta, otvoreni pedološki profili i izvršeno određivanje klasifikacionih nivoa zemljišta. Vinogradarska područja Crne Gore imaju različit pedološki sastav i u njima su zastupljeni različiti tipovi zemljišta na kojima vinova loza uspijeva i donosi stabilan i kvalitetan prinos grožđa i vina (→ Crnogorski vinogradarski regioni i subregioni). U → vinogradarskom regionu (rejonu) Crnogorski basen Skadarskog jezera zastupljeni tipovi zemljišta su: crvenica (46,59% ukupne površine regiona), smeđa zemljišta – kambisoli (25,81% ukupne površine regiona) i rendzine (19,27% ukupne površine). Zemljišta zastupljena na manjim površinama su: crnica – kalkomelanosol (4,40%), aluvijalno zemljište – fluvisol (2,23%), pseudoglej (0,52%), gajnjača (0,30%), aluvijalno-deluvijalno zemljište (0,24%), rankeri (0,18%), organo-mineralno glejno (0,16%), livadsko smeđe zemljište (0,14%), voda (0,09%), grubi nanos rječnog korita (0,04%), mineralno-močvarno glejno (0,03%). U → vinogradarskom regionu (rejonu) Crnogorsko primorje zastupljeni tipovi zemljišta su: smeđa zemljišta (45,64% cjelokupne površine regiona), crvenica (36,69% cjelokupne površine regiona), aluvijalno-deluvijalno zemljište (10,08%), aluvijalno zemljište (4,39%) i rendzine (2,63%). Na manjim površinama zastupljena su i zemljišta: deluvijalno (0,22%), mineralno-močvarno glejno (0,07%), crnica (0,6%), sirozemi (0,04%) i dr. U → vinogradarskom regionu (rejonu) Nudo rendzine su uglavnom zastupljene 100%. U → vinogradarskom regionu (rejonu) Crnogorski sjever smeđa zemljišta čine 51,21% ukupne površine regiona, rendzina je zastupljena na 47,72%, sirozemi na 0,86%, a aluvijalno-deluvijalno zemljište na 0,05% površine ovog regiona. Najzastupljeniji tip zemljišta u vinogradarskim područjima Crne Gore je crvenica. U vinogradarskom regionu Crnogorski basen Skadarskog jezera zastupljena je 46,59%, u vinogradarskom regionu Crnogorsko primorje 36,69%, dok u vinogradarskim regionima Crnogorski sjever i Nudo nije zastupljena. Ovaj tip zemljišta nastaje na tvrdim karbonatnim stijenama (krečnjacima i dolomitu). Pored matičnog supstrata, glavni faktori i procesi koji su doprinijeli formiranju crvenice su: klimatski uslovi, geološki procesi i biljni pokrivač. Karakteristična je po crvenoj boji, koja potiče od prisustva gvožđe oksida u zemljištu. Mehanički sastav i stabilna struktura crvenice omogućavaju relativno dobru drenažu, a time i lakšu obradu. Nije izrazito plodna zemlja, adekvatnom obradom i primjenom organskih đubriva povoljna je za rast i razvoj vinove loze i proizvodnju visokokvalitetnih vina. Drugi po zastupljenosti tip zemljišta je eutrični kambisol ili eutrično smeđe zemljište. U vinogradarskom regionu Crnogorski basen Skadarskog jezera zauzima 25,81% ukupne površine regiona, u vinogradarskom regionu Crnogorsko primorje 45,64%, a u vinogradarskom rejonu Crnogorski sjever 51,21% ukupne površine rejona. U vinogradarskom regionu Nudo nije zastupljen. U Crnoj Gori, ovaj tip zemljišta razvija se na različitim matičnim supstratima i pod uticajem različitih pedogenetskih faktora, te ima više podtipova i varijeteta, koji su zastupljeni u vinogradarskim regionima i subregionima: eutrično smeđe zemljište na jezerskim sedimentima, varijeteta tipično, lesivirano, vertično i pseudoglejno, zatim eutrično smeđe zemljište na aluvijalnom i koluvijalnom nanosu, sa varijetetima tipično i vertično, kao i eutrično smeđe zemljište na eocenskom flišu.