Bujnost čokota, ukupni vegetativni potencijal čokota. Zavisi od ekoloških uslova, načina gajenja i genetičkog potencijala sorti. Bujnost → čokota uslovljena je brojem → lastara po čokotu, brzinom rasta osnovnih lastara, debljinom lastara, stepenom obrazovanja zaperkovih lastara i dr. Za određivanje bujnosti čokota i rasta lastara koristi se više metoda: masa jednogodišnjeg prirasta (mjerenje mase rezidbom odbačene loze), dinamika rasta (mjerenje dužine lastara na kraju vegetacije) i vizuelna metoda (poređenje bujnosti sorte u odnosu na srednje bujnu sortu → šaslu). Bujnost čokota može biti: vrlo slaba, slaba, srednje bujna, bujna i veoma bujna. Crnogorske sorte → kratošija i → vranac imaju bujan čokot, sorta → bijeli krstač srednje bujan, dok je čokot sorte → žižak vrlo bujan.
LITERATURA: P. Cindrić, N. Korać, V. Kovač, Sorte vinove loze, Novi Sad, 2000; E. Maletić, J. Karoglan-Kontić, I. Pejić, Vinova loza – ampelografija, ekologija, oplemenjivanje, Zagreb, 2008.
Lj. Pejović