Neprevreli (redukujući) šećeri, šećeri koje vino sadrži nakon završene alkoholne fermentacije. Obuhvataju sve oblike → šećera, uključujući i nefermentabilne pentoze. U većini slučajeva, koncentracija nefermentabilnih šećera, koji zaostaju u vinu, zanemarljiva je, tako da se sadržaj neprevrelih šećera prvenstveno sastoji od redukujućih šećera glukoze i fruktoze. Neprevreli šećeri u vinu iskazuju se u g/l, a zavisno od njihove količine koja se nalazi u vinu, mirna vina mogu biti suva (sadržaj neprevrelog šećera ne prelazi 4 g/l, odnosno 9 g/l, pod uslovom da sadržaj ukupnih kiselina, izražen u g/l → vinske kiseline, nije za više od 2 g manji od sadržaja neprevrelog šećera), polusuva (ukoliko sadržaj neprevrelog šećera ne prelazi 12 g/l, odnosno 18 g/l, pod uslovom da sadržaj ukupnih kiselina, izražen u g/l vinske kiseline, nije za više od 10 g manji od sadržaja neprevrelog šećera), poluslatka (sadržaj neprevrelog šećera nije veći od 45 g/l) i → slatka vina (sadržaj neprevrelog šećera veći od 45 g/l). U Crnoj Gori se, prilikom deklarisanja i opisivanja → pjenušavih vina na osnovu neprevrelog šećera, koriste izrazi: brut natur (ukoliko je sadržaj neprevrelog šećera manji od 3 g/l) – i ovaj se izraz može koristiti samo za proizvode kojima nije dodat šećer nakon sekundarne fermentacije; ekstra brut (ukoliko je sadržaj neprevrelog šećera između 0 g/l i 6 g/l); → brut (ukoliko je sadržaj neprevrelog šećera poslije sekundarne fermentacije manji od 12 g/l, uz toleranciju od 3 g/l); ekstra suvo (ukoliko je sadržaj neprevrelog šećera između 12 h/l i 17 g/l); suvo (ukoliko je sadržaj neprevrelog šećera između 17 g/l i 32 g/l); polusuvo (ukoliko je sadržaj neprevrelog šećera između 32 g/l i 50 g/l) i slatko (ukoliko je sadržaj neprevrelog šećera veći od 50 g/l). Prema rejonizaciji iz 2017, vrijednosti prosječnog sadržaja redukujućih šećera u mirnim crnogorskim vinima bile su: u → bijelim vinima 1,35−5,53 g/l, u → roze vinima 1,89−3,11 g/l i u → crvenim vinima 1,65−3,18 g/l. U Crnoj Gori se najviše proizvode mirna suva vina, kao i pjenušava brut i ekstra suva vina.
LITERATURA I IZVORI: P. Riberau-Gayon, Y. Glories, A. Maujean, D. Dubourdieu, Handbook of Enology (Volume 2), The Chemistry of Wine, Stabilization and Treatments, Chichester, 2006; I. Sokolić, Vinogradarsko vinarski leksikon, Novi Vinodolski, 2006; A. K. Mansfield, „Residual/Reducing Sugar 3 Ways”, Cellar Dweller, 2011; Pravilnik o kvalitetu, označavanju, pakovanju i predstavljanju vina i drugih proizvoda od grožđa, Službeni list Crne Gore, 92/2017; Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja), Podgorica, 2017.
J. Kojić