Kozma – Jovan, slikar zidnih slika, ikona i minijatura (prva polovina i prve decenije druge polovine XVII v.). Jedan od najdarovitijih umjetnika u epohi svoga življenja. Donedavno je bio poznat samo pod imenom Kozma – sve dok dvije potpisane ikone nijesu povezane sa njegovim drugim radovima, kada su ispisana slova na ikoni Sv. Save i Sv. Simeona u Morači iz 1644/45. razriješena kao inicijali, tj. kriptogram: „Sapisa Jovan zograf, pomeni Gospode”. Pretpostavlja se da mu je učitelj bio → Đorđe Mitrofanović. Obilježja njegovih djela odaju da je poznavao kritsko, svetogorsko i → Longinovo slikarstvo. Karakteristike njegovog slikarstva prvi put su ispoljene na freskama iz 1619/20. u Crkvi Sv. Nikole u Gradištu kod Petrovca, gdje je radio uz popa → Strahinju. Već 1625/26. Kozma – Jovan dovršio je oslikavanje priprate Crkve Uspenja Bogorodice u Manastiru Piva (→ Piva, manastir, Crkva Uspenja). Nakon Pive, slikar se pojavljuje u Manastiru Nikoljac kod Bijelog Polja (1627/28) (→ Bijelo Polje, Manastir Nikoljac, Crkva Sv. Nikole), gdje je uradio četiri ikone. Četiri godine kasnije slikara srijetamo u Manastiru Hilandar, gdje je naslikao ikonu Sv. Petke, na kojoj ispisuje svoj molitveni tekst i godinu 1631/32. Tada je uradio i ikonu Sv. Dimitrija, koja se nalazi takođe u Hilandaru. Ikona Sv. Nikole iz hilandarske bolnice pokazuje sve odlike njegovog rada (1604–1605). Nakon Hilandara, radio je najviše za manastire Piva i Morača (→ Morača, manastir, Crkva Uspenja Bogorodice). U Pivi je 1638–1639. uradio tri prijestone ikone: Sv. Đorđe, Sv. Simeon i Sv. Sava Srpski i Uspenje Bogorodičino, a pripisuje mu se red od 12 prazničnih ikona na ikonostasu, čime je dao konačni izgled pivskoj oltarskoj pregradi. Freske i ikone Manastira Piva, koje je naslikao Kozma – Jovan (prve iz 1626, druge iz 1638/39), vremenski prethode obimnom likovnom stvaranju u Manastiru Morača (1639–1642). Slikar je boravio 1643–1644. u Manastiru Sv. Trojice kod Pljevalja, gdje je sarađivao sa poznatim prepisivačem knjiga Gavrilom Trojičaninom, ukrašavajući njegove rukopise minijaturama, inicijalima i zastavicama: Molitvenik iz 1643. (Hilandar, br. 364), Psaltir iz 1644. (Nacionalna biblioteka u Beču, br. 83) i Psaltir ukrašen minijaturama (Matica srpska u Novom Sadu, br. RR II 19). Posljednja djela radio je sa svojim đakom → Radulom. Stilska analiza ikonostasa Manastira Podvrh kod Bijelog Polja, koji je iz 1664, pokazuje da je to djelo rad dvojice darovitih majstora. To su, nesumnjivo, Kozma – Jovan i Radule. Oni su, pretpostavlja se, oslikali i pećinsku Crkvu Sv. krsta u Gornjem manastiru Ostrog 1666–1667. Psaltir prepisivača Gavrila iz 1642/43. posjeduje tri minijature: cara Davida, Sv. Đorđa na konju i srpskih svetitelja Simeona i Save, rađene na zlatnoj pozadini. To su jedne od najljepših iluminacija naše rukopisne knjige XVII v. Sačuvani ansambli zidnog slikarstva nalaze se u Crkvi Sv. Nikole u manastiru u Gradištu (1619/20), urađeni su sa popom Strahinjom, zatim u Crkvi Uspenja u Manastiru Piva (1625/26): dio više zone – Akatist Bogorodice, prvi i drugi Vaseljenski sabor, Djela apostolska, na pilastrima četiri meloda i četvorica jevanđelista, u nižim zonama poprsje mučenika i mučenica i figure svetih monaha i pustinožitelja: Prohor Pčinjski, Joakim Sarandoporski, Gavrilo Lesnovski, Petar Koriški, arhanđeli Mihailo i Gavrilo, Stefan Dečanski, Sava Srpski odlaže znake vladarskog dostojanstva pred Bogorodicom uključen u Deizis sa Hristom i Jovanom Pretečom; u Crkvi Sv. Nikole u Manastiru Morača (1639); u apsidi Bogorodica sa Hristom i dva anđela oko trpeze, u niši na sjevernom zidu – Hristos u grobu, u niši na južnom zidu – arhiđakon Roman, na svodu – Pantokrator, Starac dana, a niže u dva reda ciklus Sv. Nikole, na istočnom zidu Gostoljublje Avramovo, nastavak ciklusa Sv. Nikole, sveti arhijereji dva mučenika u poprsju i Služenje liturgije, na južnom zidu – poprsja mučenika, nastavak Služenja liturgije sa Sv. Arsenijem Srpskim na začelju, tu je Sv. Jovan Preteča, Antonije i Jeftimije, na zapadnom zidu – Uspenje Bogorodičino, poprsja mučenika, Sv. Sava i Sv. Simeon Srpski, Konstantin i Jelena, na sjevernom zidu – poprsja mučenika, ktitorska kompozicija, Služenje liturgije – nastavak, sa Nikodimom Srpskim na začelju, na unutrašnjoj strani ulaza Hristos, Bogorodica s jednim arhanđelom, Golgotski krst i natpis sa popisom imanja, na zapadnoj fasadi – tri arhanđela i poprsje Sv. Nikole u niši nad vratima; paraklis Sv. Stefana u Crkvi Uspenja Manastira Morača (1642), u oltarskom prostoru – Bogorodica sa Hristom u apsidi, Služenje liturgije, poprsja episkopa, Hrist u grobu, na svodu – poprsja proroka, u dvije najviše zone – ciklus Stefana Prvomučenika, u srednjoj zoni poprsja mučenika i Sv. vrača, na zapadnom zidu – Isus Hristos blagosilja apostole Petra i Pavla, u nižoj zoni – Jovan Preteča, Simeon Stolpnik, Grigorije, Dimitrije i ktitorska kompozicija Stefan privodi kneza Stefana Vukanovića Bogorodici s Hristom na prijestolu. Ikonostasi sa radovima Kozme – Jovana nalaze se u Crkvi Uspenja u Manastiru Piva (1638/39), u Crkvi Sv. Nikole u Manastiru Podvrh kod Bijelog Polja (radio sa Radulom, 1664/65). Neke njegove ikone nalaze se u Crkvi Sv. Nikole u manastiru kod Bijelog Polja i u Manastiru Morača.