Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore

Ovo je preliminarno web izdanje leksikona. Sva prava vezano za sadržaj članaka i ilustracije zadržava CANU. Slijedi slučajno odabran članak iz Leksikona.


Most na Rijeci Crnojevića, 1855.

Most na Rijeci Crnojevića, anonim (1855). Knjaz Danilo izgradio je most od kamena na dva različita luka i dva manja lučna otvora na mjestu gdje je Petar I Petrović Njegoš bio napravio drveni most. Posvetio ga je ocu Stanku S. Petroviću. Most spaja naselje sa putem za srednjovjekovni grad Obod, na brdašcu na 100 mnv i pravcem prema Virpazaru, koji sa Rijekom Crnojevića čini prva crnogorska pazarišta početkom XIX v. U naselju sa lijeve strane rijeke, do mosta, Petar I Petrović napravio je kuću u kojoj je provodio zime, a na istoj strani knjaz Nikola I izgradio je zimski dvorac „Ljeskovac” (1896), koji su zvali „Mala Nica” (→ Tadić, Dragomir). Most, koji je poznat i kao Danilov most, dužine je 43 m, širine 1,7 m, sa dva različita luka velikog raspona sa različitim niveletama i uskim srednjim lučnim otvorom, koji olakšava zidnu masu. Oba rasponska luka oslanjaju se na dno rijeke, a drugi oslonac je na obali rijeke sa stepenastim završecima, koji se prilagođavaju različitim visinama obale. Srednji oslonac u rijeci je površinski oblikovan u većoj osnovi za prihvatanje statičkih uticaja, u trouglastoj formi, za razbijanje udara vode nabujale rijeke. Na desnom kraju mosta pri obali takođe je manji lučni orvor. Zidan je pritesanim kamenom, lokalnog porijekla u krečnom malteru, a ivičnim pravilnim tesanicima formirana je lučna rubna linija. Može se pretpostaviti da su rubni kameni kvaderi vezivani klanfama i zalivani olovom, kako je to rađeno od antičkih vremena. Ograda je visine 80 cm, zidana kamenom, a podloga na mostu je kaldrma preko kamene drobine. Na lijevoj obali, sa ozidanim u kamenu obalnim zidom, poštujući prirodnu liniju rijeke, izgrađena je jednospratna kuća zvana „Mostina”, u sklopu sa mostom i obalnim zidom. U inače pitomom pejzažu obala i brda Rijeke Crnojevića, Danilov most je, pored funkcionalnog, stvorio smisaoni estetski sklad spajanja, kreativno i majstorski ugrađen u strukturu obala nekom čudnom nevidljivom vještinom, što su stari Crnogorci, diveći se, nazivali „čudom”.

Literatura: Č. Marković, R. Vujičić, Spomenici kulture Crne Gore, Beograd, 1997; Milan Gojković, Stari kameni mostovi, Beograd, 1989; Grupa autora, Istorijski leksikon Crne Gore, Podgorica, 2006.

S. Mitrović