Vukotić, Petar (Čevo, 1826 – Čevo, 1903), vojvoda, senator. Osnovnu školu završio je na → Cetinju. Za vrijeme knjaza → Danila I Petrovića Njegoša stupio je u državnu službu. Učestvovao je u crnogorsko-osmanskom ratu 1852–1853. godine. Postao je član crnogorskog Senata 1853. godine. Sa senatorom Ivom Rakovim Radonjićem uputio je 1853. zahtjev srpskom ministru inostranih poslova Aleksi Simiću da se zauzme za prijem 500 crnogorskih porodica, koje su željele da se presele u Srbiju. Bio je član delegacije, sa vojvodom → Mirkom Stankovim Petrovićem Njegošem, senatorom Ivom Radonjićem i knjaževim sekretarom Vukovićem, koja je otišla u Carigrad 1856. na pregovore oko rješavanja „crnogorskog pitanja”. Učestvovao je u Bici na Grahovcu (1858), u kojoj je komandovao desnim krilom vojske. Bio je predstavnik Crne Gore u evropskoj komisiji za razgraničenje sa Osmanskim carstvom 1859. godine. Nakon promjene na srpskom prijestolu i ponovnog dolaska → Miloša Obrenovića na vlast, knjaz Danilo je poslao senatore Petra Vukotića i Iva Radonjića u Beograd, 1860. godine. Pred kraj iste godine Vukotić je bio u misiji u Sankt Peterburgu. Primio ga je knez → Aleksandar Mihajlovič Gorčakov, koji je preporučio da se problemi sa Osmanskim carstvom rješavaju mirnim putem. Gorčakov je ocijenio opravdanim Vukotićev zahtjev da Crna Gora dobije izlaz na more, ali da se do toga mora doći mirnim putem. Septembra 1862. boravio je u Skadru, gdje je pregovarao sa → Omer-pašom Latasom o prelasku korpusa Derviš-paše u Hercegovinu. Oktobra 1866. parafirao je ugovor između Crne Gore i Srbije o saradnji na pripremi ustanka u Osmanskom carstvu. Bio je na čelu delegacije koja je putovala na Sveslovensku izložbu u Moskvi, 1867. godine. Poslije smrti vojvode Mirka Petrovića Njegoša, imenovan je za viceprezidenta Senata (1868). Obavio je i diplomatsku misiju u Beogradu prilikom proglašenja punoljetstva kneza → Milana Obrenovića, razgovaravši sa namjesnicima Blaznavcem i → Jovanom Ristićem. Kao član crnogorske delegacije, prisustvovao je razgovorima između knjaza → Nikole I Petrovića Njegoša i austrougarskog cara → Franja Josifa I Habzburg-Lorena (1875). Za vrijeme crnogorsko-osmanskog rata 1876–1878. bio je komandant Sjeverne vojske.