Petrović Njegoš, Mirko Stankov (Njeguši, 1820 – Cetinje, 1867), vojskovođa, predsjednik crnogorskog Senata. Za predsjednika Senata, u čijoj su nadležnosti bili i spoljni poslovi, izabran je 1857. godine. Na ovoj dužnosti bio je do smrti, 1867. godine. U Bici na Grahovcu (1858) učestvovao je kao glavni zapovjednik crnogorske vojske. Kao potpredsjednik i predsjednik Senata, učestvovao je u pregovorima o pograničnom miru sa austrijskim i osmanskim vlastima. Oktobra 1855. pregovarao je sa kotorskim okružnim poglavarom o održavanju mira na crnogorsko-austrijskoj granici i sprečavanju crnogorskih četa da preko austrijske teritorije upadaju u Hercegovinu. Knjaz → Danilo I Petrović Njegoš ga je odredio i za predvodnika delegacije, u slučaju da dođe do pregovora sa osmanskom vladom o regulisanju odnosa između Crne Gore i Osmanskog carstva (1856). Od avgusta 1860. do avgusta 1867. bio je glavni politički savjetnik svome sinu, knjazu → Nikoli I Petroviću Njegošu. Tokom 1861. radio je na uspostavljanju vojnopolitičke saradnje sa → Đuzepom Garibaldijem, ali je od takvih planova morao odustati zbog pritiska ruske vlade. Kao knjažev izaslanik, boravio je u Beču, novembra 1862, sa ciljem da pregovara o reviziji crnogorsko-osmanskog mirovnog ugovora iz 1862. godine. U Beču je posjetio ministra inostranih poslova Austrije grofa Rehberga, ruskog ambasadora u Beču Viktora Balabina, francuskog predstavnika vojvodu od Gramona, a primljen je i u zvaničnu audijenciju kod austrijskog imperatora → Franja Josifa I Habzburg-Lorena. U Beču se vojvoda Mirko sreo i sa predstavnikom srpske vlade Lešjaninom. Tokom 1866. imao je odlučujuću riječ u srpsko-crnogorskim pregovorima o vojnopolitičkom savezu.