Viburnum tinus L.

Viburnum maculatum Pant., plod

Viburnum opulus L.

Viburnum maculatum Pant., cvast

Viburnum L. (fam. Viburnaceae), rod hudika, u našoj flori zastupljen sa 4 vrste, koje odlikuje žbunasta forma, naspraman raspored listova, petočlani, dvopolni, medonosni cvjetovi u gronjama, koštičav plod. Sa izuzetkom vječnozelene vrste sa metalik plavim koštunicama Viburnum tinus L. – lemprika, lopočika, koja je samonikla u makiji, a često gajena u parkovima, ostale su listopadne i sa crvenim i crnim plodovima. Viburnum opulus L. – bobut, crvenu hudiku, karakterišu režnjeviti listovi i prisustvo uvećanih, sterilnih cvjetova na obodu gronje, i jarko crvene koštunice. Raste u vlažnim šumama. I ona je cijenjen element ukrasne, ali i ljekovite flore. Viburnum lantana L., čibukovina, crna hudika, kamišovina, fudljika, fuljika, udljika, ima jajaste i donekle dvobojne listove, čije je naličje prekriveno bijeložućkastim pahuljastim dlakama. Plodovi su u potpuno zrelom stanju crni, a prije toga crveni. Naseljava suve i osunčane kamenjare i šikare u zoni hrastovih šuma. U narodu se koristila za pravljenje čibuka i muštikli, a zbog izuzetno savitljivih grana i za pletenje korpi, vezivanje sijena i slame prilikom pokrivanja kuća, za pravljenje bičeva. Orjenska hudika/udljika Viburnum maculatum Pant. donekle je slična prethodnoj vrsti, jer ima izraženu dvobojnost listova, međutim, naličje je sivobijelo i gusto prekriveno zvjezdastim dlakama. Pripada ilirskom elementu endemične flore Balkanskog poluostrva. Raste na osunčanim krečnjačkim kamenjarima crnogorsko-hercegovačkih primorskih planina, a opisana je na materijalu sakupljenom na Vrmcu kod Kotora. Nalazi se na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 332–333. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 680. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 169–171. Emilija Vukićević, Dekorativna dendrologija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 1996, str. 526–531. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 158. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 117–118. Čedomil Šilić, Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine, Čitluk, Masna Luka, Matica hrvatska i Franjevačka kuća, 2005, str. 472–497. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 285. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 61–62, 94, 131, 132, 174, 218, 411–412.

Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 2.

D. Stešević