Potentilla clusiana Jacq.
Potentilla erecta (L.) Räusch.
Potentilla L. (fam. Rosaceae), rod petoprsta, višegodišnjih zeljastih vrsta, sa uspravnim, rijetko poleglim stablima (Potentilla reptans L.), naizmjeničnim, dlanoliko sastavljenim, izuzetno trodjelnim (Potentilla montenegrina Pant.) ili perastim listovima (Potentilla supina L.). Cvjetovi su pravilni, petočlani, iznimno četvoročlani (Potentilla erecta (L.) Räusch.), sa puno prašnika i nadraslih plodnica, žuti, rjeđe bijeli (Potentilla clusiana Jacq., Potentilla speciosa Willd.), medonosni. U našoj flori raste 20 vrsta, podvrsta i hibridnih taksona ovog roda. Po pravilu izbjegavaju slana staništa, ali su uobičajene na travnjacima, kamenjarima, u pukotinama stijena i u šumama. Neke od vrsta su graditelji zajednica, kao Edraiantho-Potentilletum clusianae Lakušić 1968, 1970, Potentilletum clusianae Blečić 1958, Potentilletum persicinae Blečić 1958, Potentilla speciosa-Moltkea petraea Horvat 1941, koje pripadaju vegetaciji u pukotinama stijena i ekvivalent su → NATURA 2000 stanišnom tipu 8210 – Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom. I zajednice u sklopu vegetacija planinskih rudina na krečnjaku nose ime jedne petoprste Poeto-Potentilletum montenegrinum Lakušić 1966, Potentillo montenegrinae-Festucetum paniculatae (Redžić, Lakušić et al. 1984) Redžić 2011, i definišu NATURA 2000 stanišni tip 6170 – Alpske i subalpijske krečnjačke travne zajednice. Pomenuta petoprsta Potentilla montenegrina Pant. endem je Balkanskog poluostrva, sa klasičnim nalazištem u Crnoj Gori (dolina Perućice ispod Koma). Na nacionalnoj je listi zakonom zaštićenih biljka. Potentilla adriatica Murb. i Potentilla speciosa Willd. subsp. illyrica Soják pripadaju endemičnoj flori Balkanskog poluostrva. Prva je staništem vezana za pašnjačke kamenjare u zoni mediteranskih i submediteranskih šuma i šikara, a druga za visokoplaninske pukotine krečnjačkih stijena, kamenjare i rudine. U etnobotanici najčešću primjenu ima srčenjak ili trava od srdobolje (Potentilla erecta (L.) Räusch.). Njen podanak se još koristi za aromatizaciju alkoholnih pića, ali i kao pikantni začin.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 141–145. Vilotije Blečić & Radomir Lakušić, Prodromus biljnih zajednica Crne Gore, Glasn. Republ. Zav. Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 9, Titograd, 1976, str. 82. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 195–196. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 62–66. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 53. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 246–249. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 72. Sulejman Redžić, Zlatko Bulić & Sead Hadžiablahović, Visokoplaninska vegetacija Dinarida, Glas. Rep. Zavoda Zašt. Prir., 31–32, Podgorica, 2011, str. 21, 27–28. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 253–254. Danka Petrović, Sead Hadžiablahović, Snežana Vuksanović, Vesna Mačić, Dmitar Lakušić & Đorđije Milanović, Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za EU u Crnoj Gori, verzija 3, Podgorica – Beograd – Banja Luka, 2019, str. 79–81, 121–122. Danka Caković & Danijela Stešević, Katalog vaskularne flore, Tom II, Podgorica, CANU, 2021, str. 165–181. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 364–365, 399.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 9.
D. Stešević