Mataguži, ostaci ilirsko-helenističke fortifikacije u istoimenom selu u Zetskoj ravnici. Pretpostavlja se da je riječ o utvrđenom naselju smještenom na lokaciji Mjace (Mljace) u Starim Matagužima, plavnom pojasu Skadarskog jezera, koje je u antičkom periodu naseljavalo ilirsko pleme → Labeati (→ Iliri). Ostaci kule sa dijelom očuvanih bedema predstavljaju megalitsku strukturu, građenu od većih kamenih blokova u suhozidnoj tehnici. Mataguško utvrđenje je zasad jedino ilirsko-helenističko utvrđenje koje je nastalo u ravnici, za razliku od niza gradina, utvrđenja na brdima na rubu Zetske ravnice (→ Samobor, → Đuteza, → Medun, → Stara gradina, → Oblun). Arheološka iskopavanja u Matagužima prvi put su realizovana 1985, a potom nastavljena 2017. i 2018. godine. Pojedini blokovi zida kule otkriveni su ispod nanosa zemlje na nivou površine tla. Na osnovu očuvanih temeljnih zidova objekta ustanovljeno je da je kula s ulazom na zapadu bila kvadratne osnove (10 x 10 m) i gotovo pravilno orijentisana prema stranama svijeta. Zidovi koji se u temeljnoj zoni oslanjaju na kulu, ukazuju na pravac pružanja bedema fortifikacije u pravcu istoka i zapada. Stotinak metara u pravcu zapada otkriven je segment temeljnog zida bedema s ulazom i pristupnom stazom od koje je očuvana osnova od nasutog tucanika. Na osnovu arheološke prospekcije utvrđene su okvirne dimenzije fortifikacije (40 x 120 m). Temeljni zidovi kule s dva lica građeni su od jednog niza pravilno otklesanih kamenih blokova, nejednakih veličina, s ispunom od lomljenog kamena (1, 8–2, 2 m). Sedam kvadera prvog reda spoljašnjeg lica zida postavljeni su u nizu, četiri bloka na istočnom i dva na zapadnom zidu, dok je jedan blok dislociran. Različitih su dimenzija, pravilno otklesani sa brižljivo izvedenim „L” spojnicama. U sloju zemlje unutar kule i izvan nje pronađeni su ulomci helenističkih posuda i amfora. U sjeveroistočnom dijelu kule nalazila se krečana, koja se vjerovatno koristila u predrimsko i rimsko doba, a u recentno doba taj prostor, nazivan „Crkvište”, korišćen je i kao grobno mjesto. Labeatska nekropola u obližnjem Starom Gostilju (→ Vele ledine) najvjerovatnije je mjesto sahranjivanja ove helenizovane populacije. Na potezu od Mataguža prema Gostilju nalazi se niz lokacija (Kremenjače, Trpezulje, Mliništa, Stari Viganj i Pazarište) na kojima su evidentirani pokretni nalazi, IV–I v. p. n. e. Dominiraju ulomci amfora, dok se na lokaciji Ćurići, južno od Mjaca, nalaze dvije rimske peći.