Pasterizacija, tehnološki proces toplotne obrade šire i vina, koji sprečava rast i razmnožavanje potencijalnih štetnih mikroorganizama. Najčešće se vrši prije → flaširanja vina kako bi se osigurala finalna stabilnost vina. Proces pasterizacije zavisi od temperature i trajanja zagrijavanja. Termičko flaširanje vina podrazumijeva zagrijavanje vina do 54°C i flašira se dok je još toplo. Na ovoj temperaturi → kvasci su inaktivirani, a → alkohol postaje toksičan za bakterije. U brzoj (flash) pasterizaciji vino se zagrijava do 95°C 1−2 minuta, brzo se hladi i potom flašira. Tunelska pasterizacija obuhvata zagrijavanje već flaširanog vina – flaše prolaze kroz tunel i zagrijavaju se vrelom vodom do 82°C na 15−20 minuta. Pasterizacija može povećati sadržaj zaštitnih koloida, uzrokovati blagu dekolorizaciju i promijeniti → aromu vina; međutim, ne utiče na proces modifikacije fenolnih jedinjenja tokom sazrijevanja u vinu (→ Sazrijevanje vina). Prije pasterizacije neophodno je dodati sumpor-dioksid radi sprečavanja → oksidacije. Zbog kompleksnosti postizanja potrebnih temperatura u određenom vremenskom intervalu, pasterizacija je sve više zamijenjena membranskom filtracijom (→ Filtracija).
LITERATURA: T. C. Somers, M. E. Evans, „Evolution of red wines, I. Ambient influences on colour composition during early maturation”, Vitis, 25, 1986; K. Grainger, H. Tattersall, Wine Production: Vine to Bottle, UK, 2005; M. Milosavljević, Vinogradarsko-vinarski leksikon i šestojezični rečnik, Beograd, 2006; R. S. Jackson, Wine Science – Principles and applications, San Diego, 2008.
A. Hajduković