Obrada zemljišta u vinogradu, niz agrotehničkih mjera, kojima se obezbjeđuju povoljni uslovi za razvoj korijenovog sistema i čokota vinove loze. Ove mjere omogućavaju prodiranje vode, vazduha, toplote i hranljivih materija do → korijena, zaštitu djelova → čokota od zimskih mrazeva, uništavanje korova, đubrenje, kao i ublažavanje erozionih procesa. Na vinogradarskim područjima Crne Gore, obrada zemljišta i okopavanje vinograda odgovarajućim alatima i oruđima bili su poznati i u srednjem vijeku (→ Srednjovjekovno vinogradarstvo i vinarstvo). Vrijeme i način obrade bili su utvrđeni i statutima srednjovjekovnih gradova Budve (→ Srednjovjekovni Statut grada Budve ) i Kotora (→ Srednjovjekovni Statut grada Kotora). Krajem XIX vijeka, u → Crmnici se okopavanje vinograda vršilo dva puta godišnje, prije kretanja vegetacije i nakon cvjetanja. U Paštrovićima se loza, polovinom i krajem XX vijeka, okopavala u rano proljeće dikelom ili capicom. Ako je loza sađena u vinogradu (u više redova), okopavala se dva puta (→ Paštrovići: antropogeografsko-etnološka ispitivanja). U XXI vijeku, u vinogradima se uglavnom primjenjuje redovna obrada zemljišta, mulčiranje i zatravljivanje. Redovna obrada zemljišta obuhvata duboku obradu (jesenja i proljećna duboka obrada zemljišta, zagrtanje i odgrtanje vinograda) i plitku obradu zemljišta, koja se više puta izvodi u toku vegetacionog perioda vinove loze, različitim oruđima, uključujući i ručno okopavanje u uskorednim zasadima. Mulčiranje je zastiranje zemljišta u vinogradu slamom, pokošenom travom, slamastim stajnjakom ili tresetom, a zatravljivanje zemljišta vrši se uglavnom na nagnutim terenima bez terasa radi sprečavanja erozije. Najzastupljeniji način održavanja zemljišta u vinogradu je održavanje zemljišta u stalno rastresitom sloju. Za to je neophodna primjena savremene mehanizacije, što smanjuje utrošak radne snage i čini proizvodnju grožđa i vina rentabilnijom. Pored osnovnih tradicionalnih, koriste se i priključci novije generacije u podizanju i održavanju vinograda, i to u toku same pripreme terena koristi se Riper, snažan priključak, koji služi da „rastrese” i poboljša vodno-vazdušni režim dubljih slojeva zemljišta. Ovaj priključak se koristi za pripremu zemljišta, prije podizanja zasada, na težim, skeletnim terenima. Plug Rigoler Nardi jednobrazni obično se koristi na težim, kamenitim, skeletnim zemljištima. Priključak se kači za teške građevinske mašine (gusjeničare). Koristi se u slučaju gdje nije moguća upotreba nekog pluga (npr. dvobrazni okretač), koji se kači na traktore veće snage (preko 100 ks). Plug okretač dvobrazni ima vrlo široku primjenu u poljoprivredi za oranje zemljišta. U zavisnosti od snage traktora i osobina zemljišta, može da ima više radnih tijela (dvobrazni, trobrazni) sa mehaničkim pomakom – štelovanjem ili pomoću hidraulike. Pokreće ga traktor veće snage i odlikuju ga veći učinci i manji troškovi. Svi plugovi sa većom „radnom dubinom”, obično je to preko 50 cm, u literaturi se nazivaju rigoleri, odnosno plugovi za duboko oranje. Ravnilica „Mara”, ima primjenu neposredno prije sadnje, ravna zemljište, nanosi i popunjava mikrodepresije kako bi se sadnja nesmetano i kvalitetno odvijala. Ovaj priključak ima velike učinke. Prilikom korišćenja zahtijeva traktore veće snage. Neki modeli posjeduju i lasere, tako da omogućavaju „idealno” ravnanje površine po zadatim kotama. Jednobrazni plug ima široku primjenu u poljoprivredi. Odmah nakon ravnanja i pripreme terena, jednobrazni plug služi za otvaranje brazdi, u kojima se sade kalemovi vinove loze. Pored toga, može se koristiti i za izoravanje korijena starih čokota vinove loze, prilikom krčenja vinograda, kao i za osnovnu operaciju oranja zemljišta. I za ovaj priključak potreban je traktor veće snage, u zavisnosti od osobina zemljišta i tehničke specifikacije pluga. Priključci za međurednu obradu (freza, opružni kultivator, rotodrljače, malčeri i dr.) služe za održavanje međurednog prostora kako bi se zemljište rastreslo, poboljšao vodno-vazdušni režim i stvorili optimalni uslovi za razvoj korijenovog sistema. Navedeni priključci obično obrađuju površinski sloj 15–20 cm i na taj način uništavaju korove, a fino usitnjeno zemljište sprečava pretjerano isušivanje, odnosno evaporaciju zemljišta.