Razmnožavanje vinove loze, načini umnožavanja vinove loze generativnim i vegetativnim organima. Biljke dobijene generativnim razmnožavanjem (sjemenom) nazivaju se sijanci. Koriste se isključivo u selekcione svrhe, za stvaranje novih sorti (→ Oplemenjivanje vinove loze). U praksi, vinova loza se razmnožava vegetativnim organima (djelovima → čokota koji imaju → okca i pupoljke) na sljedeće načine: položenicama, reznicama i → kalemljenjem. Razmnožavanje položenicama (potapanjem) ili zakopavanjem dijela → lastara, dok se ne ukorijeni, najčešće se primjenjuje u cilju popunjavanja praznih sadnih mjesta u vinogradima u kojima nema opasnosti od pojave → filoksere. Zreo jednogodišnji lastar, bez odvajanja od matičnog čokota, povije se u jamić, dubine 35–40 cm, i zagrne, a vrh se izvede na površinu zemlje. U jesen, novi ožiljeni čokot odvaja se od matičnog čokota i funkcioniše samostalno. Ožiljavanje reznica je najstariji način razmnožavanja vinove loze. Na dijelu jednogodišnjeg zrelog lastara (dužine 35–50 cm), prilikom sadnje, ostavi se 1–2 okca iznad zemlje (iz kojeg će se razviti lastar), a ostala okca se uklone sa dijela koji se sadi u zemlju i iz kojeg će se razviti → korijen. Kalemljenje je osnovni način za razmnožavanje sorti evropske loze u cilju postizanja stabilnog kvaliteta grožđa i vina. Prvi rasadnik i kalemljeni vinograd u Crnoj Gori bio je u okviru → Knjaževske crnogorske zemljodjelske škole u Podgorici, krajem XIX vijeka.