Šasla (plemenka bijela, plemenka crvena, Chasselas blanc), sorta čije je grožđe pogodno za potrošnju u svježem stanju, kao i za proizvodnju vina. Porijeklom je iz Male Azije. Gaji se u Francuskoj, Švajcarskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Srbiji. U sortimentskom vinogradu „Kruševac” u Titogradu, koji je podignut 1938, bila su zastupljena četiri varijeteta ove sorte: šasla bijela, šasla crvena, šasla ljubičasta (violet) i šasla mirisava (muskatna). Bijela šasla je postizala dobre i redovne prinose, sazrijevala je poslije sorte → čauš bijeli, ali kvalitet grožđa nije bio zadovoljavajući. Crvena šasla je bila boljeg kvaliteta grožđa, ali slabije rodnosti, dok je šasla violet postizala visoku rodnost, ali je po kvalitetu grožđa bila slična šasli bijeloj. Muskatna šasla bila je slabije rodnosti, sitnih grozdova, grožđe je bilo mirisno i sa visokim sadržajem šećera, te se mogla koristiti više kao vinska nego kao stona sorta. Zbog jakog muskatnog mirisa, bila je dobra za kupažu sa drugim vinskim sortama. U privatnim vinogradima uglavnom se gajila bijela šasla, rijetko crvena, dok ostali varijeteti nijesu pronađeni. Sorta šasla je danas rijetko prisutna u crnogorskim vinogradima; uglavnom se gaji u starim vinogradima. → Čokot ove sorte je srednje bujan. List je srednje velik, trodjelan ili petodjelan. → Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan. → Grozd je srednje velik (150−200 g), najčešće sa krilcem, srednje zbijen. → Bobice su okrugle, srednje velike, žutozelene boje, a kod sorte crvena šasla boja varira od roze do ljubičaste. → Pokožica je tanka i čvrsta. Meso je blago hrskavo, sa bezbojnim sokom neutralnog ukusa. Postiže prinos grožđa 12−15 t/ha i sazrijeva u I epohi. Vrijeme sazrijevanja ove sorte je ampelograf Viktor Puliatu (1897) uzeo kao osnov za upoređivanje vremena sazrijevanja drugih sorti vinove loze (→ Epoha sazrijevanja grožđa).