Labiatae (Lamiaceae), porodica usnatica, koja je u flori Crne Gore zastupljena sa 31 rodom i oko 150 vrsta i podvrsta. Većinom obuhvata zeljaste biljke, rijetko odrvenjele (ruzmarin → Rosmarinus officinalis L. ), uglavnom sa uspravnim, rjeđe puzećim stablom (majkina dušica → Thymus L.), naspramnim listovima, na drškama (mrtva kopriva Lamium purpureum L.) ili sjedećim (lavanda Lavandula angustifolia Mill.), srcolikim (dobričica Glechoma hirsuta Waldst. & Kit.), ovalnim (čistac Stachys recta L.) ili uskim liskama (vrijesak Satureja montana L.). Cvjetovi su jednosimetrični, većinom dvousnati, rijetko samo sa jednom razvijenom usnom (rod Ajuga L., rod → Teucrium L.). Nalik krunici, i čašica je kod nekih vrsta dvousnata (matičnjak → Melissa officinalis L.), ili ima karakteristično rogoliko ispupčenje (Scutellaria L.). Prašnika su pretežno 4, rjeđe 2 (Salvia L., Rosmarinus L.), plod je merikarpijum, koji se dozrijevanjem raspada na 4 oraščice. Cvjetovi su uglavnom postavljeni u spratovima, u pazuhu listova, a nekad formiraju vršni klas (Arduinov dubačac Teucrium arduinii L.). Različitih su boja: bijeli ili krem (trava iva Teucrium montanum L.), rozi (divlja metvica Clinopodium nepeta (L.) Kuntze), modri (miloduh Hyssopus officinalis L.), lila (ruzmarin), žuti (magareći pelim Phlomis fruticosa L.), ali i različite veličine. Kod nekih vrsta roda → Micromeria Benth., baš kao što im ime i najavljuje, dugi su svega 5 mm, dok su kod Phlomis fruticosa L. gigantski i čak 3 cm dugi. Usnatice rastu gotovo na svim staništima, izuzimajući jako slana. Dok neke vrste srećemo na više habitatnih tipova i u širem visinskom rasponu (podubica Teucrium chamaedrys L., livade, kamenjari, šikare, rubovi šuma od nizijskih do planinskih predjela), druge su više organičene (alpska grozničnica Scutellaria alpina L., kameni blokovi i sipari u visokoplaninskoj zoni, pelim → Salvia officinalis L. mediteranski kamenjari). Osamnaest vrsta usnatica iz naše flore su endemi Balkanskog poluostva. Neke od njih su opisane na materijalu sakupljenom u Crnoj Gori: Satureja parviflora Vis. (Micromeria parviflora Rchb.) i Stachys menthifolia Vis. iz okoline Kotora ili Satureja horvatii Šilić sa → Orjena. Ipak, svi novoopisani taksoni u savremenoj nomenklaturi nijesu zadržali status vrste, već su podvedeni pod sinonimiku: Lamium lovcenicum Rohlena je sinonim za Lamium garganicum L. subsp. garganicum, Stachys montenegrina Malý za Stachys recta L. subsp. subcrenata (Vis.) Briq., Thymus rohlenae Velen. ex Röhl. za Thymus longicaulis C. Presl subsp. longicaulis. Šest usnatica se nalaze na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka: veliki pelim Salvia brachyodon Vandas, Horvatov vrijesak Satureja horvatii Šilić, Kernerov vrijesak, Satureja kerneri (Murb.) Fritsch, vrijesak Satureja inodora Host, srpski čistac Stachys serbica Pančić i majkina dušica Thymus bracteosus Vis. Gotovo po pravilu usnatice su izuzetno aromatične biljke i pripadaju im neki od najpopularnijih mirisa: lavanda, pitoma nana Mentha × piperita L., timijan Thymus vulgaris L., začina: ruzmarin, majoran i origano (Origanum majorana L., Origanum heracleoticum L.), bosiljak Ocimum basilicum L., pitoma nana Mentha × piperita L., i čajeva: pelim Salvia officinalis L., planinski čaj → Origanum vulgare L., matičnjak Melissa officinalis L., majkina dušica Thymus L., podubica Teucrium chamaedrys L., trava iva, vrijesak Satureja montana L. Cijenjene su i kao medonosne i ukrasne biljke. Pripada joj i čia Salvia hispanica L. – vrsta čije se sjemenke u posljednje vrijeme preporučuju kao suplement ishrani.