Teucrium montanum L.
Teucrium arduini L.
Teucrium chamaedrys L.
Teucrium L. (fam. Labiatae), rod dubačaca, jednousnih usnatica, u našoj flori zastupljen sa 9 vrsta i podvrsta. Sa izuzetkom žbunastog dubačca Teucrium fruticans L., koji u potpunosti odrvenjava, ostale vrste imaju polužbunastu ili zeljastu formu. Listovi su naspramni, varijabilni oblikom i bojom. Uski su, sjedeći, kožasti i dvobojni kod trave ive Teucrium montanum L., ili uski, sjedeći i sivobijeli kod pelimca/divljeg ruzmarina Teucrium capitatum L., ili jajoliki i na drškama kod Arduinovog dubačca Teucrium arduinii L. Cvjetovi su bez gornje usne, sa 4 prašnika i nadraslom plodnicom, bijeli su ili krem (dubačac Teucrium flavum L.), rozi (Teucrium botrys L.), ili plavolila (Teucrium fruticans L.). Grade cvasti jako izdužene i klasolike (Teucrium arduinii L.), glavičaste (jagnjeće zelje Teucrium capitatum L., trava iva Teucrium montanum L.), ili su u pršljenovima u pazuhu gornjih listova. Vrste ovog roda uglavnom naseljavaju suva, travnata i kamenita staništa, rjeđe vlažna, uz obale voda (vodeni dubačac Teucrium botrys L., Teucrium scordium L.). Sa izuzetkom jadransko-balkanskog endema Teucrium arduinii L., imaju šire rasprostranjenje. U narodu su najpoznatiji predstavnici medonosne i ljekovite flore: trava iva, podubica, dubačac, pelimac, vodeni dubačci.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 286–287. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 548–549. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 89. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 113. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 454. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 102–103. Danijela Stešević, Dragana Milošević & Dragana Purić, Vodič kroz živi svijet Durmitora, Podgorica, REC, 2012, str. 43, 76. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 274–275. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 115, 150, 154, 295, 306, 363, 396.
D. Stešević