Thymus bracteosus Vis. ex Benth.
Thymus striatus Vahl
Thymus L. (fam. Labiatae), rod majčinih dušica u našoj flori zastupljen sa oko 15 vrsta, podvrsta i hibridnih taksona. Sa izuzetkom timijana (Thymus vulgaris L.), koji je gajen i ima formu uspravnog žbunića, samonikle vrste su puzeće i ukorjenjuju se na nodusima. Cvjetonosni ogranci su uspravni, uglavnom kratki i na karakterističan način dlakavi: samo na ivicama (Thymus pulegioides L.), ravnomjerno po čitavoj površini (Thymus praecox Opiz), na suprotnim stranama (Thymus longicaulis C. Presl). Listovi imaju naspraman raspored, obično su ovalni, rijetko linearno-lancetasti (Thymus striatus Vahl). Cvjetovi su sitni, dvousnati, rozi, sa 4 duga, stršeća prašnika i nadraslom plodnicom. Formiraju okruglaste cvasti u vršnom dijelu cvjetonosnih grana, a njihovi pricvjetni listovi uglavnom liče na listove stabla, dok rijetko oblikom odstupaju (Thymus striatus Vahl, Thymus bracteosus Vis. ex Benth.). Vrste roda Thymus L. rastu gotovo na svim stanišnim tipovima i sa izuzetkom jadranskog endema Thymus bracteosus Vis. ex Benth. imaju šire rasprostranjenje. Pomenuti endem naseljava otvorene livade i karbonatne kamenjare mediteranskog i submediteranskog područja, a kod nas je zabilježen na širem prostoru → Orjena i u okolini Nikšića (Trubjela). Nalazi se na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljnih vrsta, a u flori Crne Gore po IUCN kategorizaciji procijenjen je kao ranjivi takson (VU). Vrste roda Thymus L. su medonosne, čajne i začinske biljke.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 308–312. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 452–455, 637–638. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 93. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 273–274. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 114. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 318–321. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 107–108. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 234, 266. Danka Petrović, Danijela Stešević & Snežana Vuksanović, Materials for the Red Book of Montenegro, Natura Montenegrina, 7 (2), Podgorica, 2008, str. 625–626. Radiša Jančić & Danilo Stojanović, Ekonomska botanika, Beograd, Zavod za udžbenike Beograd, 2008, str. 243. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 280. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 45, 243, 288, 306, 308.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 5.
D. Stešević