Adamović, Lujo, hrvatski botaničar (Rovinj, 27. VII 1864 – Dubrovnik, 19. VII 1935). Gimnaziju je završio u Dubrovniku 1883. godine. Kratko vrijeme službovao je kao učitelj u Konavlima kod Dubrovnika, ali ubrzo odlazi u Beč na studije medicine, koje napušta 1886. i putuje za Beograd, đe na Beogradskom univerzitetu studira prirodne nauke kod botaničara → Josifa Pančića. Godine 1897. Adamović odlazi u Berlin, đe je 1898. odbranio doktorsku disertaciju. U vremenu 1888–1896. radio je kao profesor stranih jezika i prirodopisa u gimnazijama: u Zaječaru, Pirotu, Gornjem Milanovcu i Vranju, što je iskoristio za bavljenje botaničkim istraživanjima u tom dijelu Srbije. Jedno vrijeme Adamović je radio kao profesor botanike na Beogradskom univerzitetu. Radi vegetacijskih istraživanja proputovao je sve balkanske zemlje od Hrvatske do Rumunije i Bugarske, a botanizirao je i u Italiji. To mu je omogućilo da objavi veliki broj radova, kao i nekolike monografije, kakve su: Die Pflanzengeographische Stellung und Gliederung der Balkanhalbinsen (1907), Die Vegetationsverhältnisse der Balkanländer... (1909), Die Pflanzenwelt Dalmatiens (1911) i druge. Kao autoritet u izučavanju vegetacijskih prilika na Balkanu, uveo je u literaturu i neke naše pojmove, kao što je „šibljak”, koje su preuzeli inostrani botaničari. U Crnu Goru Adamović je dolazio više puta, a pouzdano se navode godine: 1910, 1911. i 1912, kada je pośetio planine Jastrebicu, → Lovćen, → Rumiju i okolinu → Skadarskog jezera i Primorje od Bara do Ulcinja. U literaturi ima tragova da je Adamović i ranijih godina dolazio u Crnu Goru, kao na primjer 1905. godine. Takođe se zna da je više puta pośećivao → Boku Kotorsku koja je tada bila u sastavu austrougarske pokrajine Dalmacije. Iz velikog broja radova i studija koje je objavio može se zapaziti njih 28 u kojima se, u manjoj ili većoj mjeri, govori i o biljnom svijetu Crne Gore. Na prvom mjestu je Građa za floru Kraljevine Crne Gore (1913). U radu su prikazane 992 biljne vrste, koje je Adamović sabrao na Jastrebici, Lovćenu, Rumiji, u okolini Bara i Ulcinja i pored Skadarskog jezera. Opisao je i jednu novu vrstu pod nazivom Avenastrum vierhapperi Adamović. Češkom botaničaru → Josefu Rohleni ovo Adamovićevo djelo ostalo je nepoznato, zato ga i nije unio u svoj Conspectus Florae Montenegrinae (1942). Crna Gora je obuhvaćena i u Adamovićevim studijama: Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore (1911) i Biljnogeografske formacije zagorskih krajeva Dalmacije, Bosne, Hercegovine i Crne Gore (1912, 1913).