
Jovan Martinović
Martinović, Jovan (Alipašin Most, Sarajevo, 7. XI 1935 – Kotor, 23. V 2022), arheolog. Diplomirao je (1960) arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao (1967) arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je zaposlen u Pomorskom muzeju u Kotoru (1960–1980), gdje je obavljao funkciju direktora (1970–1980). Radio je u novoformiranom Opštinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Kotoru (→ Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture) (1980–2001), kojim je i rukovodio (1980–1988). Posjedovao je stručno zvanje konzervatorski savjetnik. Bio je član → Odbora za arheologiju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (1975–2018). Tokom svoje dugogodišnje karijere, naučnim i stručnim radom dao je veliki doprinos proučavanju bogate arheološke i istorijske građe Boke Kotorske. Učestvovao je u mnogobrojnim istraživanjima arheoloških lokaliteta Crnogorskog primorja, među kojima su Stari grad → Kotor, → Risan, → Mala gruda, → Velika gruda, → Budva, → Trikonhos na Topolici. U istraživanjima Kotora poslije zemljotresa 1979. ističu se dva značajna otkrića – ostataka prve kotorske katedrale sa krstionicom iz VI v. ispod Crkve Sv. Marija Koleđata i temelja prvobitne crkve iz IX v. na mjestu današnje Katedrale Sv. Tripuna. Učestvovao je u izradi nominacionog dosijea na osnovu kojeg su Kotor i njegovo prirodno i kulturno-istorijsko područje upisani na UNESCO Listu svjetske baštine 1979. godine. Autor je monografija: Sto kotorskih dragulja (1995), Crkvene prilike u Kotoru prve polovine XIV vijeka (2003), Antički natpisi u Crnoj Gori (2011), Epigrafika Crne Gore: latinski i italijanski kameni natpisi od IX do XVIII vijeka (2016; koautor), Socijalno-ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka (2017), Ostavština Venecije na Crnogorskom primorju (2018). Dobitnik je nagrade grada Kotora „21. novembar” (1991).
Bibliografija: J. Martinović, „Presjek i problem antičke arheologije na crnogorskom primorju”, Materijali IV, VII Kongres arheologa Jugoslavije, Herceg Novi, 1966, Beograd–Titograd, 1967, 29–35; M. Parović-Pešikan, J. Martinović i dr., „Pregled arheoloških spomenika na području južne obale Boke Kotorske”, Starine Crne Gore, 6, 1978, 141–175; J. Martinović, „Ranohrišćanska krstionica ispod crkve Svete Marije od rijeke u Kotoru”, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 29, 1, 1990, 21–32; J. Martinović, „Prolegomena za problem prvobitne crkve Svetog Tripuna u Kotoru”, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, 1, 1990, 5–29; J. Martinović, „Some remarks on epigraphic ans archaeological research in the montenegrin littoral”, Novensia, 21, 2010, 178–183.
Literatura: A. Dender, „In memoriam: Jovan J. Martinović 07. 11. 1935 – 23. 05. 2022.”, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, LXIX–LXX, 2022, 339–341.
Izvori: dokumentacija CANU; dokumentacija DACG.
V. Kovačević