Trikonhos na Topolici, VI v., Bar

Apsida trikonhosa na Topolici, Bar

Kapitel i stubić sa trikonhosa na Topolici, VI v., Arheološka postavka u Starom Baru

Kapitel sekundarno korišten u trikonhosu na Topolici, II–III v., Arheološka postavka u Starom Baru

Trikonhos na Topolici, arheološki lokalitet sa nekropolom i ostacima ranohrišćanske crkve u Baru. Decembra 1962. tokom izrade kanala za vodovod slučajno su otkriveni crkva i → nekropola. Zaštitni radovi na ovom lokalitetu izvršeni su 1964. godine. Istražena su četiri groba, koja su imala konstrukciju od krovnih tegula položenih na „dvije vode”. Pokojnici su se nalazili u opruženom položaju, sa glavom okrenutom na zapadu (→ Inhumacija). Sistematska arheološka istraživanja „Topoličkog trikonhosa”, započela su aprila 1965. i trajala su dvije godine. Trikonhalna crkva duga je 15,8 m. Naos se na istoku završava većom centralnom konhom, širine 4,4 m, dok su dvije manje potkovičaste konhe, okrenute prema sjeveru i jugu, širine 3,45 m. Sve tri apside imaju po dva para kontrafora. Na narteks pravougaone osnove nadovezuju se tri prostorije, od kojih je srednja nešto šira od naosa, dok su druge dvije, protezis i dakonikon, skoro pravougaonog oblika. Crkvi je u drugoj fazi dozidan zvonik, a u trećoj i egzonarteks. Postoje indicije da je crkva imala i atrijum, na šta upućuju otkriveni zidovi, koji se pružaju prema zapadu. U sjevernoj konhi ukopan je grob, rađen od kvadratnih opeka, utopljenih u veoma kvalitetni malter. Unutrašnjost grobnice je zasvedena, dok se u centru donjeg dijela nalazi pravougaono udubljenje, preko kojeg su bile položene tri krovne tegule na kojima je položen pokojnik. Grobnica je istovremena sa prvom fazom crkve. Uz južni zid crkve prizidana je još jedna zasvođena grobnica, rađena od kamena i opeke. Grobnicu je okruživao zid nepravilnog pravougaonog oblika, koji se naslanjao na građevinu sa južne strane, pa je vjerovatno ova konstrukcija imala izgled male prizidane kapele, a možda je imala i nizak krov od ploča. Tokom iskopavanja grobnice nađena je velika količina kamene plastike, uglavnom crkvenog mobilijara. To su djelovi stubova i stubića, kapitela sa akantusovim listovima, klesanih u punoreljefnom realističkom maniru, i kapitela sa plitko uklesanim stlizovanim akantom, karakterističnim za justinijanovo doba. Pronađeni su i kapitel stubići, pluteji sa uklesanim Hristovim monogramom, predstavom ribe (IXTYS) i motivom ribljih krljušti. Svi komadi skultovanog kamena pripadaju kraju V i početku VI vijeka. U crkvi su postojali i mlađi grobovi, konstruisani od kamenih ploča, nasatično postavljenih. Oni najvjerovatnije pripadaju periodu IX–XI vijeka. Otkopana je velika količina zidne opeke, pa se možda može pretpostaviti da je crkva zidana u alternaciji opeke i kamena, kao što je slučaj sa trikonhosom u → Doljanima. Od pokretnog arheološkog materijala pronađena je veća količina ulomaka amfora, koje pripadaju različitim periodima, V do XI vijeka. Najrasprostranjeniji tipovi amfora su: Keay 34, Keay 67 (V–VI v.), Samos systern type (VI v.), Late Roman 1 (V–VII v.), Late Roman 2 (VI–VII v.), Globularne amfore (Anfore tipo globulari) (VIII–IX v.) i amfore tipa Otranto 1 i Otranto 2 porijeklom iz Južne Italije (X–XI v.). U osnovi jednog dijela crkve pronađeno je 13 srebrnih matapana venecijanskog dužda Andree Gritia (1523–1538). Smatra je da je na ovom mjestu u XVI v. postojala kuća venetizirane porodice Crampsi, koja se pojavljuje na čuvenoj gravuri Camuttia iz 1571. godine. Različita mišljenja o tome da su zidovi mlađeg objekta, otkopanog u apsidi, pripadali crkvi ili profanom objektu iz kasnog srednjeg vijeka nikada nijesu do kraja razriješena.

Literatura: O.Velimirović-Žižić, „Bar–Topolica, crkva sa nekropolom”, Arheološki pregled, 8, 1966, 148–149; M. Zagarčanin, Stari grad Bar: Bar vodič kroz vjekove, Bar, 2008; M. Zagarčanin, „Bar e il suo territorio in epoca Romana, tardoantica e bizantina”, Storie di una città: Stari Bar tra antichità ed epoca moderna attraverso le ricerche archeologiche, Venice–Bar–Firenze, 2013, 27–42.

M. Zagarčanin