Nagrada za kvalitet lozove rakije „Zlatni pobednik”, Statua Pobednika Beograda (1976, 1977, 1978)

„Crnogorska lozova rakija”, Agrokombinat „13. jul” – Titograd

Kazani za destilaciju i proizvodnju lozove rakije

Lozova rakija, jako alkoholno piće, koje se proizvodi fermentacijom i destilacijom necijeđenog kljuka grožđa. Na osnovu EU regulative (110/2008), glavne karakteristike lozove rakije uslovljene su geografskim porijeklom, odnosno porijeklom grožđa, sortom vinove loze i primijenjenom tehnologijom → destilacije i sazrijevanja. Kao poznato tradicionalno crnogorsko jako alkoholno piće, dobija se destilacijom ukupnog prevrelog grožđa (→ kljuka), najčešće autohtonih sorti → vranac (90%) i → kratošija (10%). Destilacija kljuka obavlja se na tri načina: na kolonskoj destileriji, na baterijskom uređaju i na šarantskom tipu destilerije (klasični kazan). Domaći kazani za destilaciju sastavljeni su od ložišta, kotla za kljuk, lule i rashladnog suda. Izdvajaju se tri frakcije: prva (prvijenac), srednja (srce) i posljednja (patoka). Za potrošnju se koristi srednja frakcija, u kojoj sadržaj etanola iznosi 45–50% vol. Nakon obavljene destilacije, vrši se kupažiranje destilata, čime se dobija crnogorska lozova rakija, koja mora da odleži minimum šest mjeseci kako bi se razvio njen karakteristični ugodni miris. Rakija se čuva i njeguje u staklenim sudovima, a u novije vrijeme i u sudovima od inoksa. Bezbojna je tečnost, blagog ukusa i mirisa, koja dužim odležavanjem dobija na mirisu i ukusu zbog stvaranja estara (jedinjenja alkohola i kiselina).

Crnogorska lozova rakija prvo je jako alkoholno piće čije su ime, porijeklo i kvalitet, po nekada važećim zakonima, zaštićeni 1978 (→ Elaborat o zaštiti imena i porijekla Crnogorske lozove rakije). U Crnoj Gori je i danas zadržan tradicionalni način njene proizvodnje, što crnogorsku lozovaču razlikuje od drugih. Zahvaljujući svom kvalitetu, „Crnogorska lozova rakija”, čiji je proizvođač → Agrokombinat „13. jul” , OOUR „Plantaže” (danas → „13. jul – Plantaže” AD Podgorica), još od 1975, na sajmovima alkoholnih pića i poljoprivrednim sajmovima, osvaja brojne medalje i priznanja: srebrna (1975) i zlatna medalja (1976) na Međunarodnom sajmu vina i žestokih pića u Ljubljani, „Zlatni pobednik” na Sajmu potrošača u Beogradu (1976), zlatna medalja na Međunarodnom sajmu vina i žestokih pića u Ljubljani (1977), zlatna medalja na Međunarodnom sajmu vina i žestokih pića u Zagrebu (1987), Velika zlatna medalja sa palmom (najveće međunarodno priznanje) na takmičenju „Mond Selection” – Brisel (1987), zlatna medalja na Međunarodnom sajmu vina i žestokih pića u Ljubljani (1989), Velika zlatna medalja na Međunarodnom sajmu u Novom Sadu (1998), zlatna medalja (1993, 1995, 1996, 2001), šampion na beogradskom „Svetu vina” (1998). Lozovu rakiju proizvodi Biotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, kao i veliki broj privatnih proizvođača u Crnoj Gori.

LITERATURA I IZVORI: N. Nikićević, Voćne rakije, Beograd, 2008; A. Hajduković, S. Savić, B. Knežević, F. Đoković, Elaborat o zaštiti oznake porijekla za Crnogorsku lozovu rakiju, Podgorica, 2004; Regulation (EC) No 110/2008 of the European Parliament and of the Council of 15 January (2008); Zakon o jakim alkoholnim pićima, Službeni list Crne Gore, 53/2016.

A. Hajduković