Salis, Džon Fransis Čarls de (De Salis, Sir John Francis Charles; Hilingdon, Velika Britanija, 1864 – Bondo, Švajcarska, 1939), britanski diplomata. Školovao se u Itonu od 1877. do 1882. godine. Kao diplomata je služio u Madridu (1892–1893), Kairu (1894–1897), Berlinu (1897–1899), Briselu (1899–1901), Atini (1901–1905), pri Svetoj Stolici (1916–1923). Pažljivo je pratio stanje u Crnoj Gori, finansije, vojsku, razvoj odnosa sa drugim zemljama. Bio je aktivno angažovan tokom → Skadarske krize 1913, u stalnoj komunikaciji sa → Edvardom Grejom, od koga je obavještavan sa ambasadorske konferencije u Londonu (→ Londonska konferencija 1912–1913. i Crna Gora) i čije je poruke prenosio knjazu → Nikoli I Petroviću Njegošu. Nakon ulaska Crne Gore u Prvi svjetski rat (→ Crna Gora u Prvom svjetskom ratu), slao je kritičke izvještaje u London o odgovornosti kralja i navodnim kontaktima sa neprijateljem, pa su Grej i Nikolson bili pod utiskom da će Crna Gora ubrzo zaključiti separatni mir. Optuživao je crnogorsku vladu da je podsticala nerede na granici sa Albanijom i slala redovno oružje → Esad-paši Toptaniju. Bio je pobornik miroljubive politike prema Albaniji i zahtijevao od Crne Gore da je tretira kao susjeda, a razloge koje je za Skadar navodio knjaz u notama smatrao je neistinitim. Ostao je pri tvrdnji da je kralj Nikola vodio tajne pregovore sa austrougarskim predstavnicima u Budvi i da se dogovorio sa poslanikom Eduardom Otom oko ustupanja Sandžaka i Skadra. Nakon kapitulacije, po odluci Forin ofisa, otišao je sa kraljem i vladom u Lion i Bordo. Vratio se u London u martu 1916. da bi ubrzo potom bio imenovan za poslanika pri Svetoj Stolici. Sa pukovnikom Šermanom Majlsom bio je član američko-britanske misije, koja je trebalo da ispita prilike u Crnoj Gori. De Salis je u Crnoj Gori proveo više od tri mjeseca i sa → Cetinja je poslao izvještaj 21. avgusta 1919. godine. Opširan izvještaj napravio je na osnovu brojnih razgovora i obilaska mnogih mjesta u Crnoj Gori, uključujući i posjete zatvorenicima. U izvještaju je tvrdio da vlast i poredak proističu iz čisto vojne sile i da izbori za → Podgoričku skupštinu 1918. nijesu bili legalni.