Crnogorsko poslanstvo u Beogradu. Nakon balkanskih ratova (→ Crna Gora u balkanskim ratovima 1912/13), otvoreno je Poslanstvo Kraljevine Crne Gore u Beogradu, ukazom kralja → Nikole I Petrovića Njegoša od 13. oktobra 1913. godine. Za izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra imenovan je → Lazar Mijušković, predsjednik Državnog savjeta u penziji. Poslanstvo se nalazilo u Svetosavskoj ulici br. 41, u zgradi zakupljenoj na pet godina. Osoblje Poslanstva su činili, osim poslanika, jedan kavaz i jedan poslužitelj. Mijušković je redovno izvještavao → Cetinje o aktuelnim političkim dešavanjima u Srbiji, djelovanju crnogorske političke emigracije, kao i o politici srpske vlade prema Crnoj Gori. Poslanstvo je koordiniralo pregovore o prijedlogu srpske vlade za ujedinjenje Crne Gore i Srbije. Izbijanjem Prvog svjetskog rata (→ Crna Gora u Prvom svjetskom ratu), broj funkcija Poslanstva je redukovan. Prelaskom srpske vlade u Niš, sa diplomatskim predstavnicima drugih država u ovaj grad se preselio i crnogorski poslanik Lazar Mijušković. Ovaj period rada obilježen je lošim odnosima između Mijuškovića i → Petra Plamenca, ministra inostranih djela Crne Gore. Razlog je bio neovlašćeno korišćenje šifara Poslanstva u privatnoj prepisci, što je značilo neovlašćeno otkrivanje načina vođenja službene prepiske. Mijušković je kažnjen finansijski i protiv njega je pokrenut disciplinski postupak, dok su šifre zamijenjene novim. Mijušković je nastavio diplomatsko predstavljanje Crne Gore sve do povlačenja srpske vojske preko Albanije. Od novembra 1915. Mijušković se nalazio na Cetinju, pa time prestaje i njegovo zastupanje Crne Gore kod srpske vlade. Zvanična notifikacija o prestanku njegove funkcije obavljena je u januaru 1916. godine. Nakon Mijuškovića, koji je u međuvremenu postao predsjednik Vlade Crne Gore (→ Crnogorska vlada / Ministarski savjet Knjaževine/Kraljevine Crne Gore (1879–1916)), nije imenovan novi poslanik pri srpskoj vladi.