Cvjetnice (skrivenosjemenjače), biljke koje u svom ontogenetskom razvoju formiraju cvijet – specijalizovani izdanak sa reproduktivnom ulogom, koji sadrži sterilne (cvjetna drška, cvjetište, cvjetni listovi) i fertilne elemente (prašnici, tučak). Prvi imaju ulogu da nose cvijet, štite unutrašnje djelove, privlače oprašivače, i nekad pomažu u rasijavanju sjemena. Drugi isključivo učestvuju u razmnožavanju: prašnici stvaraju polen, u plodniku tučka nastaju sjemeni zameci. Raznolikost izgleda, građe i broja elemenata uslovila je ogromno bogatstvo formi: cvjetovi su pojedinačni i na dugim drškama (uvijuša Vallisneria spiralis L.), ili u cvastima i gotovo sjedeći (bokvica rod → Plantago L.); cvjetište je ispupčeno (ljutići rod → Ranunculus L.), ravno (kupus Brassica oleracea L.) ili udubljeno (šljive rod → Prunus L.); cvjetni listovi diferencirani na čašicu i krunicu (karanfil rod → Dianthus L.), prosti (ljiljan rod → Lilium L.) ili nedostaju (oštrica rod → Carex L.); listići čašice/krunice su slobodni/srasli, cijeli/urezani, goli/dlakavi, veliki/mali i različito obojeni i brojni; andreceum (skup svih prašnika u cvijetu) jednočlan je (mlječika rod → Euphorbia L.), dvočlan (Gospina papučica → Cypripedium calceolus L.), tročlan (šafran rod → Crocus L.), raznolik po boji, veličini, položaju, srastanju elemenata, odnosu dužine konca i antere; gineceum (skup oplodnih listića u cvijetu) jednočlan je (višnja Prunus cerasus L.), dvočlan (senf rod Sinapis L.), tročlan (visibaba → Galanthus nivalis L.), građen od slobodnih listića (pavit Clematis vitalba L.) ili sraslih (mak Papaver rhoeas L.), nadcvjetan (grašak Pisum sativum L.), sredcvjetan (trešnja Prunus avium (L.) L.) ili podcvjetan (šipurak Rosa canina L.). Cvjetnice pripadaju biljkama sa sjemenom (Spermatophyta) i dijele se na 4 grupe: bazalne skrivenosjemenjače (ANITA), magnolidni kompleks, monokotile i prave dikotile.