Prunus webbii (Spach) Vierh.
Prunus cocomilia Ten.
Prunus spinosa L.
Prunus mahaleb L.
Prunus L. (fam. Rosaceae), jedan od drvenastih rodova iz porodice ruža, osoben po plodu tipa jednosjemene koštunice. Pripada mu veliki broj kultivisanih voćki, kao što su: šljiva (Prunus domestica L.), višnja (Prunus cerasus L.), breskva (Prunus persica (L.) Batsch), po kojima se najčešće i identifikuje. U našoj flori, uključujući i gajene biljke, broji 15 vrsta. Sa izuzetkom lovorvišnje Prunus laurocerasus L. svojstven im je listopad. Listovi su naizmjenični, obično jajoliki, nekad uski (divlji badem Prunus webbii (Spach) Vierh.), dok grane mogu metamorfozirati u trn (trnjina Prunus spinosa L, divlji badem). Cvjetovi su pravilni, petočlani, bijeli, rjeđe bijelorozi, sa puno prašnika i sredcvjetnom plodnicom. Pojedinačni su ili nekoliko zajedno (divlja šljiva Prunus cocomilia Ten.), u gronjama (trešnja Prunus avium (L.) L.) ili grozdovima (sremza Prunus padus L.). Oblik, veličina, boja i ukus koštunice su specifičnost vrste. Vrste roda Prunus L. su cijenjene i kao medonosne i ukrasne biljke, a sa stanovišta zaštite biodiverziteta izuzetno su važne: divlja džanja (Prunus cocomilia Ten.), sremza (Prunus padus L.) i divlji badem (Prunus webbii (Spach) Vierh.). Prve dvije se nalaze na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih vrsta, a treća na evropskoj Crvenoj listi, u kategoriji DD (takson sa nedovoljno podataka o ugroženosti).
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 162–163. Emilija Vukićević, Dekorativna dendrologija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 1966, str. 378–380. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 651, 683. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 113–116. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 184–186. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 52–57, 64, 108. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 74. Čedomil Šilić, Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine, Čitluk, Masna Luka, Matica hrvatska i Franjevačka kuća, 2005, str. 202–205. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 68. Danka Caković & Danijela Stešević, Katalog vaskularne flore, Tom II, Podgorica, CANU, 2021, str. 203–213. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 84, 86, 242, 323, 359–360, 365, 402, 403–404, 405.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 9.
D. Stešević