Lilium albanicum Griseb.
Lilium bosniacum (Beck) R. M. Fritsch
Lilium martagon L.
Lilium L. (fam. Liliaceae), ljiljan, lijer, rod iz porodice ljiljana. Svojstveni su mu šestočlani cvjetovi, čiji su listići lučno previjeni unazad, pa formom podsjećaju na turban. Prašnici i vrat tučka vire vani, a još više upadljivim ih čine intenzivno narandžaste ili purpurne antere. Ljiljani su lukovičaste trajnice, sa jednostavnim, uspravnim i glatkim stablima, uskim i ušiljenim, naizmjeničnim listovima (samo izuzetno su srednji u pršljenu kod zlatana, lijera, trave od žuča Lilium martagon L.). Stablo obično nosi više cvjetova, rjeđe samo jedan ili dva (albanski ljiljan Lilium albanicum Griseb.). Cvjetovi su žuti (albanski i bosanski ljiljan Lilium bosniacum (Beck) R. M. Fritsch), ljubičasti sa bordo mrljama (zlatan) ili homogeno bordo (Lilium martagon L. var. cattaniae Vis.). Svi pomenuti ljiljani rastu u Crnoj Gori. Oba žutocvjetna su endemi Balkanskog poluostrva. Naseljavaju planinske rudine, vrištine i mezofilne livade. Za razliku od njih, zlatan je biljka mezofilnih listopadnih šuma i šikara, od nizijskih do planinskih predjela i livada brdskih i gorskih krajeva. U narodu se lukovice ljiljana koriste za spravljanje ljekovitih preparata. Jestive su, kao pržene, kuvane ili osušene i samljevene u brašno. Zbog izuzetne dekorativnosti vrste ovog roda su cijenjene i u hortikulturi.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 431–432. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 410. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 168. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 57–58. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 157. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 166. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 145. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 159. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 321–322. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 219.
D. Stešević