Ranunculus crenatus Waldst. & Kit.
Ranunculus muricatus L.
Ranunculus trichophyllus Chaix
Ranunculus ophioglossifolius Vill.
Ficaria verna Huds. (syn. Ranunculus ficaria L.)
Ranunculus L. (fam. Ranunculaceae), rod ljutića, jednogodišnjih (Ranunculus muricatus L.) ili višegodišnjih vrsta (Ranunculus montanus Willd.), sa uspravnim, rijetko puzećim stablima (Ranunculus repens L.). Listovi su cijeli (Ranunculus thora L.), režnjeviti (Ranunculus neapolitanus Ten.), višestruko perasti (Ranunculus millefoliatus Vahl), nekad dimorfni (Ranunculus aquatilis L.), u polurozeti ili naizmjenični na stablu. Cvjetovi su pravilni, petočlani, sa puno prašnika i plodnica, bijeli (Ranunculus aconitifolius L.) ili žuti. U našoj flori rastu 42 vrste i podvrste ljutića, na gotovo svim tipovima staništa: u slatkim i brakičnim vodama (Ranunculus ophioglossifolius Vill.), na vlažnim livadama (Ranunculus repens L.), suvim livadama (Ranunculus millefoliatus Vahl), šumama (Ranunculus lanuginosus L.), planinskim livadama (Ranunculus montanus Willd.), oko snježnika (Ranunculus crenatus Waldst. & Kit. i Ranunculus bertisceus Kuzmanović, D. Lakušić, Frajman & Schönsw.). Neke vrste su graditelji zajednica, kao: Ranunculetum serbici Lakušić et al. ex D. Lakušić, Ranđelović & Di Pietro 2015, koja definiše → NATURA 2000 stanišni tip 6430 – Higrofilne visoke zeleni; Ranunculetum crenati Lakušić 1966 – NATURA 2000 stanišni tip 6150 – Alpijske i subalpijske silikatne travne zajednice; Ranunculetum trichophylli (Soó 1949) Julve 2006 – NATURA 2000 stanišni tip 3260 – Vodeni tokovi sa vegetacijom vodenih ljutića (Ranunuculion fluitantis, Callitricho-Batrachion). Pet vrsta su endemi Balkanskog poluostrva (Ranunculus concinnatus Schott, Ranunculus degenii Kümmerle & Jáv., Ranunculus hayekii Dörfl., Ranunculus seguieri Vill. subsp. montenegrinus (Halácsy) Tutin, Ranunculus bertisceus Kuzmanović, D. Lakušić, Frajman & Schönsw.), a dvije su zaštićene nacionalnom legislativom (Ranunculus lingua L. i Ranunculus seguieri Vill. subsp. montenegrinus (Halácsy) Tutin). Ljutići su medonosne, ali i otrovne biljke. Imaju primjenu u narodnoj medicini.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 67–72. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 451. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Svjetlost, Sarajevo, 1988, str. 48. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 33–35. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 31–33. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 37–38. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 186–189. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 59–60. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 124, 202. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 112. Danijela Stešević & Danka Caković, Katalog vaskularne flore, Tom I, Podgorica, CANU, 2013, str. 256–275. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 238–239. Nevena Kuzmanović, Dmitar Lakušić, Božo Frajman, Ivana Janković, Fabio Conti & Peter Schönswetter, Long neglected diversity in the accursed mountains: Ranunculus bertisceus is a genetically and morphologically divergent species, 7th Balkan Botanical Congress, 10–14th September, Botanica Serbica, Volume 42 (Supplement 1), Novi Sad, 2018, str. 56. Danka Petrović, Sead Hadžiablahović, Snežana Vuksanović, Vesna Mačić, Dmitar Lakušić & Đorđije Milanović, Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za EU u Crnoj Gori, verzija 3, Podgorica – Beograd – Banja Luka, 2019, str. 53–54, 77–78, 95–96. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 237.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 9.
D. Stešević