Euphorbia montenegrina (Bald.) K. Malý

Euphorbia paralias L.

Euphorbia characias L. subsp. wulfenii (Hoppe ex W. D. J. Koch) Radcl.-Sm.

Euphorbia dendroides L.

Euphorbia helioscopia L.

Euphorbia L. (fam. Euphorbiaceae), mlječike, jedan od najautentičnijih rodova iz flore cvjetnica, prepoznatljiv po peharolikoj cvasti (cyathium), koja podsjeća na dvopolan cvijet, i prisustvu mliječnog soka. U našoj flori je zastupljen sa 47 vrsta i podvrsta, prilično raznolikih u pogledu životne forme i staništa: drvenasta mlječika – morske litice i kamenjari (Euphorbia dendroides L.), niski uspravni polužbun – kamenjari od nizijskih do planinskih predjela (Euphorbia spinosa L.), patuljasti žbun – planinski kamenjari i točila (Euphorbia capitulata Rchb.), višegodišnja zeljasta sa uspravnim stablom – šume (Euphorbia amygdaloides L.), jednogodišnja polegla – pješčane dine (Euphorbia peplis L.), jednogodišnja uspravna – termofilni travnjaci (Euphorbia helioscopia L.). Pet vrsta su endemi Balkanskog poluostrva, a među njima jedna (Euphorbia montenegrina (Bald.) K. Malý) ima klasično nalazište u Crnoj Gori (Balj iznad Andrijevice). Četiri vrste su na listi zakonom zaštićenih biljaka (drvenasta mlječika Euphorbia dendroides L., crnogorska mlječika Euphorbia montenegrina (Bald.) K. Malỳ, Pančićeva mlječika Euphorbia esula L. subsp. esula (syn. Euphorbia pancicii G. Beck.), morska mlječika Euphorbia paralias L.), dok su dvije invazivne (Euphorbia maculata L., Euphorbia prostrata Aiton). Mlječike važe za otrovne biljke, sa izuzetno iritirajućim mliječnim sokom, koji se u narodu koristi za uklanjanje bradavica. Medonosne su, a neke se gaje kao ukrasne biljke.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 29–33. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 485–486. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 72. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 71. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 66–67. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 106–114, 432. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 83–85. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 118, 194. Danijela Stešević & Danka Petrović, Preliminary list of plant indavers in Montenegro, Biol. Nyssana, 1 (1–2), Niš, 2010, str. 37. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2016, str. 248–249. Danka Caković & Danijela Stešević, Katalog vaskularne flore, Tom II, Podgorica, CANU, 2021, str. 383–407.

Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 4.

D. Stešević