Crocus biflorus Mill. subsp. weldenii (Hoppe & Fürnr.) K. Richt
Crocus dalmaticus Vis.
Crocus tommasinianus Herb. u koštanjevoj šumi u Ostrosu
Crocus vernus (L.) Hill subsp. vernus (syn. Crocus heuffelianus Herb.)
Crocus tommasinianus Herb.
Crocus L. (fam. Iridaceae), rod šafrana, kaćuna, brnduša iz porodice irisa. Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Evropi, sjevernoj Africi i zapadnoj i srednjoj Aziji. Obuhvata niske zeljaste vrste bez nadzemnog stabla, sa lukovičastom krtolom, obavijenom kožastom ili vlaknastom tunikom. Imaju nekoliko uskih, gotovo igličastih listova i obično samo jedan šestočlani cvijet. Prašnika su tri, tučak je podrastao, posjeduje dugačak vrat i tri žuta ili narandžasta žiga. Cvjetovi su većinom plavi do lila, rjeđe bijeli (Crocus vernus (L.) Hill subsp. albiflorus (Kit. ex Schult.) Ces., Crocus biflorus Mill. subsp. weldenii (Hoppe & Fürnr.) K. Richt) ili žuti (Crocus chrysanthus (Herb.) Herb., Crocus biflorus Mill. subsp. weldenii (Hoppe & Fürnr.) K. Richt f. lutescens Pulević). Medonosni su. U našoj flori zabilježeno je 7 taksona i svi pripadaju kasnom zimskom ili proljećnom aspektu flore. Šafrani obično naseljavaju travnata ili kamenita staništa, neki isključivo u Mediteranu i submediteranu (Crocus dalmaticus Vis.), a drugi u kontinentalno planinskim predjelima (Crocus veluchensis Herb.). Obje ove vrste su endemi Balkanskog poluostrva. U našoj narodnoj medicini, pečene krtolice šafrana su se koristile u ishrani. Poznati začin šafran se pravi od žigova tučka vrste Crocus sativus L., koja nije dio naše samonikle flore.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 439. Vukić Pulević, Revizija roda Crocus L. u Jugoslaviji, Doktorska disertacija, Ljubljana – Titograd, 1976. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 170–171. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 24, 76. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 149. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 92–96. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 324. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 375.
D. Stešević