Aromatične biljke, biljke koje sadrže kompleksnu grupu aktivnih supstanci specifičnog mirisa ili ukusa, sa primjenom u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Navedena jedinjenja su smještena u jednom ili više biljnih organa, u korijenu, kori, stabljici, listovima, cvjetovima ili plodovima. Pored isparljivih komponenti (terpenska jedinjenja i fenilpropanoidi), u etarskim uljima su rastvoreni i sekundarni metaboliti lipofilnog karaktera (diterpeni, fitosteroli, liposolubilni vitamini, voskovi). Bioaktivna jedinjenja prisutna u aromatičnima biljkama su odgovorna za njihova brojna biološka svojstva (antimikrobna, antiinflamatorna, karminativna, sedativna), koja imaju blagotvoran uticaj na zdravlje čovjeka. Crna Gora ima preko 3.500 vrsta vaskularnih biljaka, a više od 500 vrsta pripada kategoriji ljekovitih i aromatičnih biljaka. Ispitivanja aromatičnih biljaka sakupljenih na teritoriji Crne Gore, njihova taksonomska karakterizacija, analiza hemijskog sastava i bioloških svojstava prikazana su u radovima objavljenim u domaćim i vrhunskim međunarodnim časopisima autora: → Čedomila Šilića, → Dmitra Lakušića, → Radomira Lakušića, → Slobodana Milosavljevića, → Nebojše Menkovića, → Branislave Lakušić, → Vlatke Vajs, → Vanje Tadić, → Katarine Šavikin, → Marine Soković, → Peđe Janaćkovića, → Momčila Gorunovića, → Vela Teševića, kao i crnogorskih naučnika → Dragice Bojović, → Danijele Stešević, → Snežane Vuksanović, Snežane Brašanac-Vukanović, → Danke Caković, → Mijata Božovića, Miomira Šoškića. Ispitivane su biljke familija: Asteraceae, → Apiaceae (Umbelliferae), → Lamiaceae (Labiatae), → Tanacetum larvatum (Pant.) Hayek, Satureja montana L., Satureja hortensis L., Satureja subspicata Bartl. ex Vis., Satureja cuneifolia L., Satureja kitaibelii Wierzb. ex Heuff., Satureja × orjenii Šilić, Satureja visianii Šilić, Satureja horvatii Šilić, Satureja fukarekii Šilić, Satureja adamovicii Šilić, Sideritis romana L., → Laurus nobilis L., → Myrtus communis L. i predstavnici rodova Teucrium L., Micromeria Benth., Anthemis L., Origanum L., Chaerophyllum L.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 1–506. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 1–227. Wilhelm Ebel, Dvanaest dana u Crnoj Gori, In: Vukić Pulević & Danijel Vincek, Crna Gora Vrata Balkana – Putopisi i zapisi evropskih botaničara, Cetinje, Obod, 2004, str. 105–195. Antonio Baldacci, Botanička istraživanja u Crnoj Gori – prvi period (1827–1841) In: Vukić Pulević & Danijel Vincek, Crna Gora Vrata Balkana – Putopisi i zapisi evropskih botaničara, Cetinje, Obod, 2004, str. 645–652. Vukić Pulević & Zlatko Bulić, Bibliografija o flori i vegetaciji Crne Gore, (druga dopuna), Posebno izdanje, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2004, str. 1–171. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Beograd, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 1–218. Vukić Pulević & Zlatko Bulić, Bibliografija o flori i vegetaciji Crne Gore, (treća dopuna), Posebno izdanje, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2012, str. 1–150. Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica.
V. Tadić