
Osnova tumula, osnove i presjeci grobova, Kuće Rakića, Tuzi (1995)

Violinski idoli i glava figurine sa Kuća Rakića, prva polovina III milenijuma p. n. e., JU Muzeji i galerije Podgorice
Kuće Rakića, arheološki lokalitet u istoimenom zetskom selu uz magistralni put Podgorica–Tuzi. Humka sa jamnim grobovima, datovana u prvu polovinu III milenijuma p. n. e., bila je smještena na blago uzdignutom konglomeričnom bloku iznad korita rijeke Cijevne na istočnom rubu Ćemovskog polja (→ Tumul, → Tumuli u centralnoj regiji). Korišćena je povremeno kao majdan kamena, a prilikom asfaltiranja seoskog puta 1989. ruinirani plašt humke od šljunkovite zemlje i krupnih oblutaka (1,5 m) bio je uklonjen do osnove tumula. Tokom zaštitnih arheoloških iskopavanja 1989. ustanovljeno je da je tumul, kružne osnove prečnika 14 m, bio dijelom oivičen oblucima. Dva od devet evidentiranih ukopa bila su devastirana. Osim dna jame na osnovi tumula, sedam grobnih i jedna prazna jama bili su ukopani u netaknuto tlo, šljunkoviti konglomerat. Prazan ukop ovalnog oblika imao je udubljenje u sredini i bio je zasut zemljom i oblucima, kao i većina grobova. U rake grobova pravougaonog ili ovalnog oblika polagani su inhumirani pokojnici (→ Inhumacija), uglavnom odrasle individue, različito orijentisani. Polagani su u zgrčenom stavu, na lijevi ili desni bok. Uz pokojnike su, uglavnom, prilagane keramičke posude, koje su se raspale prilikom podizanja s mjesta nalaza. Približno u centralnom dijelu tumula bila su smještena dva groba. U odnosu na ostale grobove, jedan se isticao po većim dimenzijama rake, a drugi po grobnim prilozima položenim na gornjoj niveleti groba. Građevinskim radovima kamena ploča, koja je pokrivala grob, bila je pomjerena, te je pripadnost predmeta grobu upitna – keramička posuda s poklopcem i tri pljosnate antropomorfne figurine tipa violinski idoli, kao i jedna glava figurine, koja se stilski razlikuje od ostalih figurina. Ljudsko tijelo idola predstavljeno je na jednostavan način, podsjeća na oblik violine, te otuda ime. Utvrđeno je da u dva slučaja plastična ispupčenja ukazuju na ženski pol idola, u trećem na hermafrodita, dok glava četvrte figure predstavlja muškarca. Antropomorfne figurine iz Kuća Rakića zajedno s keramičkom posudom čine pogrebni set, koji je, nakon obreda, najvjerovatnije položen iznad primarnog groba. Sličan nalaz zabilježen je u tumulima u Štoju kod Skadra i Apoloniji (Albanija). Na gradini → Samobor, na obali Skadarskog jezera, takođe su pronađeni fragmenti dviju keramičkih figurina ovog tipa, zajedno s ulomcima grnčarije iz ranobronzanog perioda (→ Bronzano doba). Stilska i tipološka analiza figurina iz tumula Kuće Rakića ukazuje na to da se radi o lokalnim derivatima, koji su nastali pod uticajem ranobronzanodobne kikladske kulture, a posredstvom Anadolije. Pojava antropomorfnih figurina u primarim grobovima, kao što je slučaj i u Kućama Rakića, posmatra se u kontekstu pojave jamnih grobova i tumula na Jadranu, što se povezuje s prodorom elemenata Jamne kulture preko istočnog Mediterana. Prevladava mišljenje da je pojava tumula, novih grobnih formi koje će postati dominantne tokom bronzanog i → gvozdenog doba, zajedno s pojavom violinskih idola i kneževskih grobova, važna kulturna promjena koja označava prekid s neolitskom tradicijom. Na taj način, jugoistočni Jadran sa zaleđem, basenom Skadarskog jezera postaje inicijalno područje razvoja bronzanog doba.
Literatura: B. Govedarica, „Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana”, Djela CBI ANUBiH, LXVII/7, Sarajevo, 1989; O. Velimirović-Žižić, „Violinski idoli: Tumul iz Zetske ravnice”, Glasnik Odjeljenja umjetnosti, CANU, 14, 1995, 21–41; C̆. Marković, „Arheologija Crne Gore”, Podgorica, 2005; M. Guštin, A. Preložnik, „Gruda Boljevića, Kneževska humka kasnog bakarnog doba”, Praistorijske humke i srednjovjekovne nekropole, Gruda Boljevića, Podgorica, 2015, 15–47; B. Govedarica, „The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj and the appearance of the violin idols in burial complexes of the south Adriatic region”, Godišnjak CBI ANUBiH, 45, 2016, 5–34.
M. Vrzić