Artemida (Dijana; starogrč. Άρτεμις, lat. Diana), grčka boginja, gospodarica životinja i slobodne divlje prirode. Njena svetilišta podizana su u blizini izvora, na obalama rijeka i jezera ili pokraj močvara. U helenističkoj umjetnosti prikazana u pratnji psa, i obično nosi luk s tobolcem ili baklju (kao na novcu kralja → Balajosa). Nalazi vezani za Artemidin kult potiču iz → Ulcinja i → Risna (Carine). Kameni žrtvenik iz Ulcinja posvetilo je udruženje grčkih kamenorezaca, što govori o učestvovanju grčkih majstora u podizanju Olciniuma. Žrtvenik ima oblik paralelopipeda sa profilacijom koja imitira grčki hram. Sa gornje strane se nalazi udubljenje za posebnu stelu, sa perforacijom na sredini, ispunjeno olovom. Natpis na žrtveniku nalazi se u četiri metopska polja, raspoređen je u tri reda i okvirno datovan u V ili IV v. p. n. e., dok posljednjih godina preovlađuje mišljenje da je znatno mlađi i da je žrtvenik izrađen oko I v. p. n. e. Na Carinama je pronađen masivni zlatni prsten sa gemom od granita na kojoj je urezan prikaz boginje Artemide Brauronia, koja oslikava predstavu slavnog kipa boginje lova. Prsten je datovan u III v. p. n. e. Dijana je italska boginja plodnosti, materinstva i divljači koja se poistovjećuje sa Lunom, a u samom Rimu sa Artemidom. Predstavlja jedno od omiljenih božanstava u provincijama, naročito u → Dalmaciji gdje je poštovana zajedno sa → Silvanom. Prikazivana je u kratkoj tunici sa lukom ili sa buktinjama i zmijama u rukama. U → Duklji su otkriveni ostaci hrama koji se pripisuju ovom božanstvu, podignutog najvjerovatnije krajem I v., kao i jedna posveta u kojoj se Dijana naziva Kandavijenska.