Vino za destilaciju, vino proizvedeno od grožđa sorti vinove loze određenim tehnološkim postupkom za destilaciju. Prema Pravilniku o kvalitetu i drugim zahtjevima za vino (2002), vina su podijeljena na: obično, → specijalno vino, aromatično i vino za destilaciju. → Zakon o vinu Crne Gore (2016) definiše vino pojačano za destilaciju kao proizvod koji ima stvarnu alkoholnu jačinu 18–24% vol., koje se dobija tako što se vinu bez ostatka šećera dodaje nerektifikovani proizvod dobijen destilacijom vina stvarne alkoholne jačine od maksimalno 86% vol. i ima sadržaj → isparljivih kiselina, izraženih kao sirćetna kiselina, do maksimalno 1,5 g/l. Kvalitet vina za destilaciju zavisi od → sorte vinove loze i primijenjenog tehnološkog postupka u proizvodnji vina. Preporučuju se prinosne sorte vinove loze čija → šira ima niži sadržaj šećera i veći sadržaj kiselina. Vino za destilaciju se obično proizvodi bez dodatka vinobrana jer sumpor-dioksid uslovljava jaku koroziju aparata za destilaciju. Prema → Zakonu o jakim alkoholnim pićima Crne Gore (2023), od vina za destilaciju proizvodi se rakija od vina, jako alkoholno piće proizvedeno isključivo iz vinskog destilata koji je dobijen destilacijom vina ili vina pojačanog za destilaciju na manje od 86% vol. alkohola ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol. alkohola. Rakija od vina može se označiti kao vinjak pod uslovom da je sazrijevala najmanje jednu godinu u hrastovim posudama ili najmanje šest mjeseci u hrastovim posudama zapremine manje od 1.000 l.
LITERATURA I IZVORI: J. F. Guyman, Chemistry of Wine making, USA, 1974; A. K. Dhiman, S. Attri, „Production of brandy”, Handbook of Enology: Principles, Practices and Recent Innovations, New Delhi, 2011; Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za vino, Službeni list SRJ, 4/99, 39/02; Zakon o jakim alkoholnim pićima, Službeni list Crne Gore, 3/23.
A. Hajduković