Inicijator projekta „Ćemovsko polje” Đorđije Pajković, sadnjom prvog kalema sorte vranac, simbolično je obilježio početak realizacije projekta, 1977.
Svečano otvoreni radovi na Ćemovskom polju, 19. decembar 1977.
Ćemovsko polje, vinogradi, 2022.
Ćemovsko polje
Radovi na podizanju vinograda na Ćemovskom polju
Ručna berba grožđa u vinogradima na Ćemovskom polju
„Ćemovsko polje”, samostalna organizacija udruženog rada za aktiviranje Ćemovskog polja i priobalnog pojasa Skadarskog jezera, osnovana 1967. u sastavu → Agrokombinata „13. jul”. Direktor je bio → Radoje Mišković. Organizacija je 1969. posjedovala zemljišni fond od 4.500 ha. Na ovom kraškom polju u Zetskoj ravnici, u periodu 1977–1982, podignuto je 2.014 ha vinograda i voćnjaka u sklopu realizacije projekta „Ćemovsko polje”. Ideja aktiviranja zemljišta Ćemovskog polja datira od 1897. godine. Početkom 60-ih godina XX vijeka, → Zavod za unapređivanje poljoprivrede u Titogradu uradio je program istraživanja mogućnosti i rješenja za intenzivnije korišćenje Ćemovskog polja; međutim, nijesu obezbijeđena materijalna sredstva. Zavod je 1964. uradio i posebnu studiju o problemima aktiviranja Ćemovskog polja. Izvršno vijeće SRCG i SO Titograd su 1967. prihvatili inicijativu Agrokombinata za izvođenje naučno-stručnih ogleda na Ćemovskom polju radi ispitivanja mogućnosti njegovog aktiviranja za poljoprivrednu proizvodnju. SO Titograd je prenijela u vlasništvo Agrokombinata 4.500 ha na Ćemovskom polju. U cilju realizacije programa „Aktiviranje Ćemovskog polja i priobalne zone Skadarskog jezera”, Agrokombinat je uspostavio saradnju sa OECD-om i FAO-om, kao i sa brojnim jugoslovenskim naučnoistraživačkim i stručnim institucijama. Program je obuhvatio površine od 20.000 ha, u tri zone: zona „A” − priobalna zona Skadarskog jezera (10.600 ha), zona „B” − naseljeno područje Donje Zete (4.500 ha) i zona „C” − Ćemovsko polje (4.500 ha). Italijanska firma „Ifagraria” je 1968. uradila ekspertizu o mogućnostima aktiviranja Ćemovskog polja i priobalnog dijela Skadarskog jezera, koja je po prvi put sveobuhvatno prikazala mogućnosti eksploatacije ovog zemljišta i potrebna ulaganja za realizaciju projekata. Francuski stručnjaci iz OECD-a, sa profesorom Reneom Dumontom, posjetili su Agrokombinat i tom prilikom uradili idejno rješenje za poljoprivrednu proizvodnju na području Ćemovskog polja. Prioritet je dat zoni C Ćemovskog polja za realizaciju pilot-projekta radi istraživanja i definisanja strukture proizvodnje. U cilju ukazivanja na društvenu potrebu aktiviranja ovog jedinstvenog kompleksa u Crnoj Gori, Agrokombinat je, 1969, izdao stručnu publikaciju Ćemovsko polje i priobalna zona Skadarskog jezera. Uporedo sa radom na programu, u periodu 1968–1972, realizovana su naučna istraživanja iz različitih oblasti biljne proizvodnje o mogućnosti gajenja pojedinih voćnih vrsta na Ćemovskom polju (vinova loza, breskva, višnja, kruška, lješnik, citrusi, nar). Za ova istraživanja formirana je Ogledna parcela površine 35 ha. Nakon detaljne analize i pripreme zemljišta, izvedeni su pripremni radovi za izvođenje ogleda. Urađen je i dalekovod u dužini od 2,5 km, trafostanica sa niskonaponskom mrežom od 500 m, iskopan je bunar dubine 38 m, sa ugrađenim cijevima i filterom, izbušena su tri pijezometra, dubine 20 i 60 m. Izgrađena je crpna stanica i rezervoar za vodu 210 m³, postavljena je meteorološka stanica i žičana ograda. Prvi ogledi sa vinovom lozom postavljeni su na Oglednoj parceli 1968. i 1969. godine. Istraživanja su obuhvatila rad na utvrđivanju najpogodnijih sorti i podloga vinove loze za gajenje na Ćemovskom polju. Podignuta su tri ogledna vinograda: sortni vinograd (sa sortama: cinsault, grenaš crni, sirah, murveder, karinjan, merlo, vranac i kardinal), vinograd sa sortom kardinal na različitim loznim podlogama i vinograd sa sortom vranac na različitim loznim podlogama. Na realizaciji ovog ogleda bio je angažovan multdisciplinarni naučno-stručni tim iz → Agroinženjeringa, Agroekonomskog instituta i RO „Plantaže” (danas → „13. jul – Plantaže” AD Podgorica), kojim su koordinirali → Radoje Rako Mišković i → Kosto Stojanović. Iz → Poljoprivrednog instituta bili su angažovani → Marko Ulićević i → Grujica Grujo Đuretić. Stručnu ekipu „Plantaža”, koja je obezbijedila tehničko-tehnološku pomoć u zasnivanju i sprovođenju ogleda, predvodio je → Nikola M. Petrović. Ogled je istovremeno predstavljao i prvi naučni projekat ovakve vrste u crnogorskoj poljoprivredi, a rezultati su pokazali visoke proizvodne mogućnosti zemljišta Ćemovskog polja u oblasti vinogradarsko-voćarske proizvodnje. Drugi pilot-projekat realizovan je 1972, pod rukovodstvom → Đorđija Đoka Rajkovića, i sastojao se od podizanja vinograda od 140 ha na Ćemovskom polju. Ova istraživanja pružila su podatke za izbor proizvodne orijentacije na Ćemovskom polju. Mnogobrojni naučnici i stručnjaci iz oblasti vinogradarstva (→ Predrag Vuksanović, Nevenko Fazinić, Vanja Žanko) bili su saradnici i konsultanti na podizanju vinograda i vinskog podruma, kao i konsultantske institucije iz Zagreba i Zadra. Period istraživanja, projektovanja i pripreme za realizaciju projekta „Ćemovsko polje” trajao je 1967–1977. godine. Na osnovu potvrđene stručne i finansijske podrške, odluke SO Titograd o davanju na trajno korišćenje do tada neobrađivanog zemljišta na Ćemovskom polju (zona C) i odluke republičke skupštine o garanciji Crne Gore za kreditno zaduženje, ušlo se u realizaciju projekta vrijednog 62 mil. dolara. Projekat je finansiran iz sredstava IBRD-a, u iznosu od 26 mil. dolara, kredita inobanaka od 17,3 mil. dolara, sopstvenih sredstava, sredstava FNP-a i sredstava domaćih banaka, u iznosu od 16 mil. dolara, kao i finansijske podrške članica SOUR-a Agrokombinata, u iznosu od 2,8 mil. dolara. Investicioni radovi na realizaciji projekta otpočeli su 1977. godine. Početak realizacije projekta (1977) simbolično je označio inicijator projekta → Đorđije Đoko Pajković, sadnjom prve sadnice sorte vranac na Ćemovskom polju. Projekat „Ćemovsko polje” realizovao se u periodu 1977–1982. godine. Formiran je Stručni savjet projekta, na čijem čelu su bili → Čedomir Đuranović (1972–1980) i → Veselin Babić (1980–1983). Za realizaciju projekta, kao investitor, bila je zadužena novoosnovana radna jedinica → „Vinoprodukt Ćemovsko polje”, u sastavu Agrokombinata. Radovi na podizanju vinograda i voćnjaka na Ćemovskom polju (priprema i podizanje vinograda i voćnjaka do stupanja u rod) povjereni su OOUR-u → Agroinvest, u sastavu RO „Plantaže” (danas → „13. jul – Plantaže” AD Podgorica). Izgradnja vinskog podruma povjerena je preduzeću OGP „Titograd”, a izgradnja bunara i sistema za navodnjavanje „Unioninvestu” iz Sarajeva. U periodu 1977–1982, podignuto je 2.014 ha vinograda i voćnjaka, od čega 1.306 ha vinograda pod vinskim sortama, 186 ha vinograda pod stonim sortama, 214 ha zasada breskve, 282 ha zasada pod višnjom i 26 ha zasada japanske šljive. Ugrađen je sistem za navodnjavanje sa 18 bunara, ukupnog kapaciteta 1.530 l/s. Od 2.014 ha, na 1.860 ha postavljen je sistem za navodnjavanje „kišenjem”, a na 186 ha postavljen je sistem navodnjavanja „kap po kap”. Podizanje zasada vinograda i voćnjaka pratila je izgradnja kompletne infrastrukture (urađena su ekonomska dvorišta za smještaj opreme i mehanizacije, organizovan je i smještaj radnika). Izgrađen je savremeni vinarski podrum, kapaciteta 190.000 hl, i rashladno-skladišni kapaciteti za 3.000 t voća i povrća. Realizacijom projekta „Ćemovsko polje” naglo je porasla proizvodnja vinskog i stonog grožđa, voća, vina i rakije. Bio je to naučni i stručni podvig na jugoslovenskom i svjetskom nivou.
LITERATURA I IZVOR: K. Stojanović, Ćemovsko polje i priobalna zona Skadarskog jezera, Titograd, 1969; N. Karpinski (ur.), Agrokombinat: proizvodnja, prerada i promet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: 1963–1973 (monografija), Titograd, 1973; Monografija: 40 godina prepoznatljivog kvaliteta, Plantaže, Podgorica, 2004; Č. Marović, Trinaestojulski neimari – osvajanje ćemovske pustare: spomen-knjiga (1963–1990), Podgorica, 2012; Agrokombinat – list Agrokombinata „13. jul”, Podgorica, 2004.
V. Maraš